|
POLITIKA Mirko Hristov za "Doj~e Vele"(24.02. 2002 godina) NARODNOTO DVI@EWE KAMEN PO KAMEN ]E GI OBNOVI I LE[O^KIOT MANASTIR I MAKEDONSKATA DR@AVA Razgovaral: Boris \EORGIEVSKI
Tokmu toa be{e celta. Vo edna od to~kite na MND se veli deka Makedonskoto narodno dvi`ewe }e gi obedini site poedinci, gra|anski inicijativi i nekompromitirani, osobeno akcentiram nekompromitirani politi~ki sili, koi smetaat deka treba da se stavi to~ka na dosega{niot na~in na praktikuvawe na dru{tvenata gri`a, t.e politikata, praktikuvaweto na vlasta, i kone~no da se stavi kraj na ve}e sedum-osum decenisko poni`uvawe, obezli~uvawe na ovoj narod i negovite pozitivni tradicii. Zna~i toa se celite na ova Makedonsko narodno dvi`ewe. DV: Hristov veli deka zasega nema izgledi ovaa inicijativa da prerasne vo politi~ka partija. A toa go objasnuva na sledniot na~in: Politi~ka partija kaj nas e najgrozniot zbor {to vo ovoj moment mo`e da se slu{ne. Do taa mera e devalviran i na~inot i metodot i motivite i organizacionite formi na politi~kite partii, taka {to navistina ovaa inicijativa nema da mo`e, nitu treba da se pretvori vo politi~ka partija. Zo{to ovoj narod u{te da se nervira, u{te da se iritira i da mu se pravat lo{i asocijacii, deka nekoj ovde se sobral pak da gi napolni xepovite, pak da pregovara so nekakvi si me|unarodni faktori, koi vidovme kako poslednite deset godini se gri`ea za na{ite vrednosti? Od tie pri~ini, barem jas li~no, nema da zagovaram takvo ne{to. DV: Inaku Mirko Hristov na makedonskata javnost & e poznat po nesekojdnevniot potfat koj go prezede vo avgust minatata godina, koga zaedno so svoeto semejstvo, pe{ od rodnata Strumica pomina po linijata na toga{niot front preku Kumanovo s# do Tetovo. Za motivite na ovoj potfat toj veli: Koja be{e celta i porakata? Site Makedonci, site makedonski gra|ani pred toa bevme neposredno ~etiri-pet meseci izlo`eni na edna u`asna tortura i edna psihi~ka presija od mediumite deka ete, gotovo e, dr`avata se raspa|a, deka onie koi se zadol`eni da ja branat dr`avata ne se sposobni toa da go pravat i deka kone~no doa|a do ona najstra{noto - domot }e ni se sru{i. Mojata poraka, ili cel be{e toa - so eden li~en primer, prvo manifestirav kolku toj dom mi e va`en mene. Sakav na toj na~in da gi potsetam site deka ne mo`eme samo so frazi da izrazuvame deka domot i semejstvoto se najva`ni. Ponekoga{ domot e tolku va`en {to, vo prenosna, pa i vo bukvalna smisla, ~ovek mora da bide podgotven duri ako e potrebno i li~niot `ivot da go rizikuva za da ja manifestira taa volja i potreba da se odbrani domot. Taka jas go razbiram toa.
Najgolemiot mehani~ki priliv na Albanci "nedr`avjani" e od Kosovo DV: Prvata inicijativa koja potekna od Sovetot na MND be{e obnovata na pravoslavniot manastir vo seloto Le{ok, koj vo tekot na minatata godina be{e uni{ten od albanskite teroristi. Hristov veli deka dr`avata ne prezela ni{to za da go obnovi ovoj manastir i pritoa najavuva deka so svoi race povtorno }e gi podigne temelite na Le{o~kiot manastir. Ednostavno, dr`avata prodol`i so isti metodi, so ist na~in na za{emetuvawe i dezinformirawe na narodot, so pregovori za nekakvi demek sreduvawa na sostojbite, so apeli za nekakva trpelivost kon onie koi & se nafrlile na dr`avata. Ni{to vo me|uvreme ne se promeni od prethodnite meseci, kolku {to mo`am da vidam. Bi sakal navistina, li~no, u{te edna{ da ja manifestiram istata neophodna potreba rabotite da se vratat na svoe mesto. Ako ne mo`at dr`avata, instituciite, gra|anskite zdru`enija, vladini, nevladini itn, direktno da vlo`at napori so ladna glava da najdat na~in kako toa da se napravi, re{iv u{te edna{ da im poka`am na lu|eto, deka ako treba, razru{eniot manastir vo Le{ok, do kade {to stignav minatiot pat, li~no so svoi race, so svoeto semejstvo, so svoite prijateli, kamen po kamen }e go vra}am vo sostojbata kakva {to si bil pred toa. Jas sum siguren deka bi bilo navistina apsurdno sega da se bara pomo{ nekoj drug toa da go napravi, namesto nas. Nikoj so ni{to ne poka`a deka ima vistinska namera da go stori toa, ili barem jas ne ja prepoznav takvata namera. Zatoa ne pobarav pomo{, tuku pobarav poddr{ka od moite prijateli, a tie se vistinskiot kapital {to vo `ivotot sum go stvoril. (Radio Doj~e Vele, Redakcija na makedonski jazik) |
|