KULTURA

Produkcijata na izdava~kata ku}a "Makedonska civilizacija" pod rakovodstvo na Jelena Manevska - Lil~i}

DREVNATA MAKEDONSKA TRADICIJA NIZ PRIZMATA NA MONOGRAFIITE

Pi{uva: Mileva LAZOVA

  • "Makedonska civilizacija" dava publikaciski prostor za bezgrani~no afirmirawe na nau~nata misla i sloboda na pozitivniot i istra`uva~kiot ~ove~ki um.
  • I pokraj ograni~enite sredstva i finansiski te{kotii, sepak postoi napliv od publikaciski ponudi od site oblasti.

Izdava~kata ku}a "Makedonska civilizacija" e osnovana vo 1994 godina od strana na gospo|a Jelena Manevska - Lil~i}, li~nost koja so svojata ambicioznost i entuzijazam se izbori ovaa izdava~ka ku}a uspe{no da raboti podolgo vreme. Nejzinata komunikativnost i otvorenost za sorabotka, samodoverba, profesionalen pristap kon izdava~kite proekti i ekonomskiot segment, interes za tehnolo{kiot napredok vo izdava{tvoto, re~isi edna decenija ja vodi ovaa izdava~ka ku}a niz makedonskoto sovremeno izdava{tvo vo ramkite na specifi~na izdava~ka problematika.

@elbata da se pretstavi makedonskoto kulturno bogatstvo nosi mnogu na{i izdanija vo svetot - Jelena Manevska Lil~i}

"Makedonska civilizacija" dosega publikuvala 24 monografii ~ii avtori se renomirani nau~ni i kulturni rabotnici, univerzitetski profesori, ~lenovi na Makedonskata akademija na naukite i umetnostite. Paralelno so izdavaweto na monografiite, od ovaa ku}a proizleze i dvojazi~noto spisanie "Makedonsko nasledstvo"/Macedonian Heritage.

OSNOVNA IDEJA

Vo periodot po osamostojuvaweto na Republika Makedonija se otvori mo`nost za osnovawe pretprijatija za razli~ni vidovi dejnosti, veli gospo|a Manevska - Lil~i}. Bidej}i bev vo sekojdneven kontakt so lu|e od oblasta na naukata i kulturata, nau~ni rabotnici vo humanisti~kite nauki, sosema spontano dojde idejata pretprijatieto koe }e go osnovam da se zanimava so publikuvaweto na dela od naukata i kulturata koi vo svoite istra`uvawa, viduvawa i razmisli se fokusiraat na teritorijata na Republika Makedonija. "Makedonska civilizacija" po~na so rabota vo 1994 godina i ve}e na samiot start se pretstavi na eden, bi rekla, senzacionalen na~in. Toa be{e so publikuvaweto na monografijata "Kralevite na anti~ka Makedonija i nivnite moneti vo Republika Makedonija" od avtorite Nikola [eldarov i Viktor Lil~i}, {to predizvika {irok interes na ~itatelskata publika vo Makedonija, no i vo svetot.

Vo vrska so imeto "Makedonska civilizacija", vo nitu eden moment ne se pojavi dilema. Vo toa vreme, imaj}i gi predvid oblastite so koi }e se zanimava "Makedonska civilizacija", a pritoa uva`uvaj}i i po~ituvaj}i go bogatoto kulturno-istorisko minato na Republika Makedonija, osobeno anti~kata makedonska civilizacija, smetav deka vo potpolnost }e odgovara za osnovnata ideja i dejnost na izdava~kata ku}a, dodava gospo|a Manevska - Lil~i}. Poznato e deka na teritorijata na Republika Makedonija daleku nanazad, bila zarodena anti~kata civilizacija na Makedoncite. Tokmu zatoa, vo ime i za pametewe na ovaa drevna makedonska civilizacija kako va`en del od na na{ata sovremena makedonska civilizacija, se odlu~iv za ova ime.

"Makedonska civilizacija" dosega publikuvala 24 monografii i spisanieto "Makedonsko nasledstvo"/Macedonian Heritage. Avtori na monografiite se renomirani nau~ni i kulturni rabotnici, univerzitetski profesori, ~lenovi na Makedonskata akademija na naukite i umetnostite.

So zadovolstvo gi istaknuvam avtorite koi publikuvale svoi statii, studii i drugi dela vo "Makedonska civilizacija", veli gospo|a Manevska-Lil~i}. Toa se renomiranite profesori i doktori na nauki: d-r Vera Bitrakova Grozdanova, d-r Elica Maneva, akademik d-r Blaga Aleksova, d-r Konstantin Petrov, d-r Tomo Tomovski, d-r Boris Petkovski, d-r Ivan Mikul~i}, d-r Mitko Kotov~evski, d-r Antoanela Petkovska, d-r Elizabeta Dimitrova, d-r Viktor Lil~i}, d-r Nikos ^ausidis, d-r Maja Tofovi}, d-r Eleonora Petrova, d-r Milan Bo{koski, d-r Mostafa El-Abadi, d-r Mile Mi}unovi}, d-r Vladimir Veli~kovski, m-r Pero Josifovski, m-r Sne`ana Filipova, m-r Dafina Gerasimovska i drugi. Publikaciite na "Makedonska civilizacija" se odnesuvaat na oblastite od kulturata i pred s# humanisti~kite nauki: istorijata, arheologijata, istorijata na umetnosta, odbranata, pedagogijata, sociologija na kulturata, numizmatikata, arhitekturata, etnologijata. Toa se vsu{nost specijalizirani izdanija nameneti na prv pogled za potesna ~itatelska publika, no od golemo istorisko, kulturno i voop{to civilizacisko zna~ewe kako za Republika Makedonija, taka i vo svetski ramki.

Od dosega{noto iskustvo, interesot na avtorite za publikuvawe na svoite dela vo "Makedonska civilizacija" e golem, dodava gospo|a Manevska-Lil~i}. Za `al, ograni~enoto finansirawe na ovie izdanija, kako od strana na Ministerstvoto za kultura na Republika Makedonija, Ministerstvoto za obrazovanie i nauka na Republika Makedonija, taka i od sopstvenite sredstva na "Makedonska civilizacija", ne ovozmo`uva maksimalen anga`man so site ponudeni proekti.

Jas ne sum arheolog, no kako izdava~ so dosega{nite iskustva vo izdava{tvoto, smetam deka denes sekoj arheolog ima {iroki mo`nosti za publikuvawe na svoite rezultati, bilo monografski ili vo makedonskite nau~ni i kulturni spisanija.

DISTRIBUCIJA

Prviot broj na spisanieto "Makedonsko nasledstvo" za prv pat e publikuvan vo 1996 godina i kontinuirano se objavuva ve}e {est godini, so dinamika po tri broja godi{no. Jazikot na spisanieto e paralelen makedonski i angliski.

Spisanieto gi pokriva oblastite arheologija, istorija, istorija na umetnosta i etnologija kako i nekoi drugi disciplini - numizmatika, arhitektura i sli~no. Pove}eto avtori na tekstovite se isto taka afirmirani kulturni i nau~ni rabotnici, dodava gospo|a Jelena Manevska - Lil~i}.

Izdanijata na "Makedonska civilizacija" mo`at da se najdat vo kni`arite niz Republika Makedonija. Izdava~kata ku}a pravi napori i samata da gi distribuira preku sopstveno razvienata mre`a, me|utoa treba da postojat distributerski ku}i koi na potransparenten na~in bi gi plasirale publikaciite na izdava~kite ku}i. Ostvareni se kontakti i so nekolku specijalizirani distributerski ku}i vo Evropa i Soedinetite Amerikanski Dr`avi koi se podgotveni da gi pretstavat izdanijata na "Makedonska civilizacija" i na nivniot pazar. So ogled na momentnata sostojba vo Republika Makedonija, naplivot publikaciski ponudi, pred instituciite zadol`eni za finansirawe vo izdava{tvoto, veruvam sozdava te{kotii. Jasno e deka ne mo`e s# da se finansira poradi ograni~enite sredstva. No, imam vpe~atok deka re~isi site oblasti se pokrivaat vo relativno zadovolitelen odnos. Sepak, smetam deka za ova pra{awe posodr`inski informacii bi dale navedenite institucii.

Inaku, monografiite se specijalizirani izdanija so relativno mal tira`. Toa se izdanija kade {to e vistinski problem da se postigne pragot na rentabilnosta. Vsu{nost, pove}eto proekti ponudeni na "Makedonska civilizacija" se specifi~ni, vredni nau~ni trudovi, ~ija{to ~itatelska publika e ograni~ena, a toa zna~i deka stanuva zbor za neprofitni izdanija. Poradi ovie problemi doa|a i do realnoto pra{awe: Dali opredelen izdava~ki proekt, koj{to vo su{tina e nau~no i kulturno visoko kvaliteten, }e se realizira ili ne.

"Makedonska civilizacija" vo ovie relacii se trudi da gi re{ava problemite, sorabotuvaj}i i nao|aj}i najpovolni re{enija, kako so avtorite taka i so preostanatite "akteri" vklu~eni vo proektite, veli gospo|a Manevska - Lil~i}. Od golema pomo{ se subvenciite od Ministerstvoto za obrazovanie i nauka na R. Makedonija, Ministerstvoto za kultura na R. Makedonija kako i sredstvata od organizacii koi se vo mo`nost i cenat deka treba da investiraat vo ovoj vid izdava{tvo. Interesot na ~itatelskata publika e relativen. Od moite soznanija, lu|eto ~ija{to dejnost se oblastite {to gi pokriva "Makedonska civilizacija" se na{i verni ~itateli i potro{uva~i. Od druga strana i potrebata na lu|eto koi imaat `elba da ja pretstavat Republika Makedonija so nejzinoto kulturno bogatstvo, bogato civilizacisko minato, tradicija, nosi mnogu na{i izdanija vo svetot. A vo dosega{nata produkcija na "Makedonska civilizacija" postojat i dela za naj{irokiot krug ~itateli.

Pred "Makedonska civilizacija" se nao|a seriozna izdava~ka programa koja{to doprva treba da se realizira. Programskite karakteristiki i natamu ostanuvaat isti. Konceptot na ovaa izdava~ka ku}a predviduva sledewe na su{testvenite trendovi na humanisti~kata i kulturno-istoriskata misla vo dadeniot moment.