|
POLITIKA Knigata "Li~nosti od Makedonija" kontra "Makedonskiot istoriski re~nik" LEKSIKON ZA GOLEMITE PATRIOTI NASPROTI PREDAVNICITE Pi{uva: Mileva LAZOVA
V o izdanie na MI-AN izleze od pe~at knigata "Li~nosti od Makedonija", enciklopediski re~nik, ~ij avtor e Jovan Pavlovski, a svoj pridones vo nea imaat i Petar Karajanov i Hristo Andonovski. Avtorite ispirirani i revoltirani od nelogi~nostite vo "Makedonskiot istoriski re~nik" izdaden od Institutot za nacionalna istorija, vo nivniot re~nik posvetija ogromno vnimanie na potenciraweto i odvojuvaweto na vistinskite makedonski patrioti od predavnicite na makedonskata ideja.
Fakt e deka generacii i generacii se vgraduvale vo temelite na ovaa zemja i narod, vnesuvale del od sebe vo nejzinite prostori, vo nejzinite streme`i, vgraduvale dragoceno kam~e vo golemiot mozaik {to se vika Makedonija. Od nejzinite pazuvi se iznedrile golemi i zna~ajni li~nosti, umovi i graditeli, borci i `rtvenici. Tokmu poradi toa avtorite po~uvstvuvale potreba da izvle~at od zaborav golem broj od tie zna~ajni i nezna~ajni li~nosti od Makedonija koi so svojot `ivot, rabota i delo ostavile beleg vo nejzinata istorija. PROVOKACIJA Pred ~itatelite e delo od koe }e se zapoznaat so istorijata, a toa vo krajna linija koga stanuva zbor za Makedonecot e mo{ne te{ko, za{to niz vekovite postojano tokmu taa istorija e falsifikuvana, prigrabuvana, prisvojuvana kako {to toa e praveno i so makedonskiot narod i teritorija. No, bleskavite rezultati {to makedonskata istoriografija gi postigna dale mo`nost da go prosledime patot na vistinata, a toa ne e te{ko da se sledi. Zo{to toa go napravivme minatata godina? Mislam deka "Makedonskiot istoriski re~nik" {to go izdade Institutot provocira{e na edna takva aktivnost, veli Pavlovski. Vo ovoj moment so ovaa Vlada koja prote`ira edno u~ewe preku Ministerstvoto za kultura, preku Dimitar Dimitrov, finansira aktivnosti koi gore-dolu go negiraat postoeweto na makedonskiot narod, negoviot jazik, negovata istorija, treba{e da se najdat entuzijasti koi{to mo`ea da protivre~at i da se najde izdava~ka ku}a koja }e gi poddr`i vo ovaa rabota zatoa {to na dr`avnite jasli ne mo`ea da smetaat. Tokmu izdava~koto pretprijatie MI-AN pred edna godina n# poddr`a vo realizacijata na na{iot leksikon. Potikot za izgotvuvawe na eden vakov re~nik be{e izdavaweto na "Makedonskiot istoriski re~nik" vo koj mnogu podatoci bea izedna~eni so edna edinstvena cel: da se izvr{i nekakvo pomiruvawe me|u Makedoncite {to go aktuelizira liderot na VMRO-DPMNE, Qub~o Georgievski 1995 ili 1996 godina, spored koe na golema vrata vo Makedonija treba{e da se vnese bugarskata kauza, demek eve site nie sme Makedonci bez razlika {to ednite bile na desnoto krilo na Narodnoosloboditelnoto dvi`ewe i na revolucionernoto dvi`ewe na Makedonija, a drugite bile na levoto krilo. No, ne e taka. Pomiruvaweto se odnesuva{e spored naglaskata ne samo za da se poka`e toa deka vo Makedonskata istorija postoele dve jasno naglaseni nacionalni konfrontacii me|u ednite i drugite, tuku da se poka`e deka niz istorijata na Makedonija sekoga{ postoelo u~eweto spored koe korenot na Makedonecot e del na korenite na Bugarinot, dodava Pavlovski. Kako }e se dojde do taa konstatacija. Mnogu ednostavno vklu~uvaj}i gi vo makedonskata istorija i onie koi{to tvrdat deka Makedoncite se Bugari, normalno deka po~nuva da se izedna~uvaat faktite koi{to vo ovoj moment i niz istoriskoto minato sekoga{ bea sprotivni edni na drugi. VISTINITI BIOGRAFII MI-AN koe e siroma{no i malo pretprijatie sepak smeta{e deka nacionalna dol`nost na sostavot na negovata redakcija da se anga`ira da obezbedi sredstva i da izdade eden enciklopediski leksikon vo koj{to to~no }e bidat zastapeni site onie koi{to se rodeni vo Makedonija, me|utoa vo koi{to jasno }e bide naglasena razlikata za nivnoto u~estvuvawe vo nacionalnoto bitie na Makedonecot i negovata nacionalna samosvest. Vo toa e razlikata na ovoj na{ leksikon i leksikonot na Institutot za nacionalna istorija, veli Pavlovski. Drugata razlika e profesionalna. "Makedonskiot istoriski re~nik" go rabotea grupa od istaknati doktori na nauki po istorija so edna pripomo{ od pove}e od triesetina nadvore{ni sorabotnici. Nie ovoj leksikon go rabotevme samo trojca i toa novinari koi{to ni po vokacija, ni po profesionalno opredeluvwe ne sme istori~ari, no zatoa pak sme dolgogodi{ni novinari koi tokmu preku ova zanimawe i aktivnost mo{ne sme blisku do istorijata i do faktite {to taa gi nudi za postoeweto na Makedonija i Makedonecot niz vekovite. Ne ni be{e voop{to problem so ednogodi{na anga`iranost ne da odbereme 400 – 450 edinici kolku {to ima "Makedonskiot istoriski re~nik", tuku da ja dostigneme fantasti~nata brojka od okolu 1.700 biografski edinici i ne samo biografski. Na nekoi zna~ajni li~nosti, nivnite biografii gi potkrepivme i so delovi od nivnite stavovi, gledi{ta, anga`mani itn. Toa se odnesuva, na primer, na Aleksandar Makedonski kade {to negovata biografija e nadopolneta so negovite golemi pobedi pri golemiot pohod kon Indija, jazikot na koj{to toj zboruval. Istoto go napravivme i so Kiril i Metodij so ilustrirawe na nivnata aktivnost, potoa so Kliment i Naum Ohridski itn. zaklu~no so argumentirawe na biografskite edinici na zna~ajni li~nosti kako {to se niz istorijata Goce Del~ev, Dame Gruev, Kiril Pej~inovi}. Isto taka i za bra}ata Miladinovci i objasnuvaweto zo{to tokmu nivniot Zbornik koj sodr`i 670 pesni od koi{to 614 se makedonski, a samo 66 se bugarski, go narekoa bugarski zbornik na narodni pesni. Mislam deka nadminavme edna leksikografska ramka {to samoto leksikografsko opredeluvawe go nametnuva{e i go pro{irivme so biografski edinici. Na toj na~in dobivme eden ubav i mnogu prifatliv presek na istorijata na Makedonija od pajonskite knezovi, od drevnite Makedonci, pa s# do dene{nite sovremenici duri zaklu~no so nekoi istaknati makedonski sportisti i eminentni estradni umetnici koi go prezentiraat i makedonskiot folklor i sposobnosta Makedonecot da se vivne vo svetskite viso~ini. Si go sledevme ~istiot bleskav pat niz istorijata i ne obrnuvavme vnimanie na falsifikatite, na nametnuvawata na tu|a volja i istorija vrz makedonskiot narod. Dojdovme do navistina ubav rezultat koj vo ovoj moment mo`e da slu`i i kako predizvik za odredeni diskusii, me|utoa koj so nadopolnuvawe od postru~ni lica, so podetalni nadopolnuvawa }e pretstavuva eden prekrasen primerok na fakti, vistini. Sporeduvaj}i gi biografskite edinici mo`e lesno da se otkrie deka ne stanuva zbor za nikakvo podavawe za nikakovo pomiruvawe so toa {to vo edna ista kniga se vklu~eni i predavnicite na makedonskata ideja, onie {to ne ja priznavaat makedonskata ideja i kauza, a i vistinskite patrioti i graditeli na makedonskata nacija, dr`avnost, kultura, nauka itn. Izjavata na bugarskiot ambasador vo Skopje za planiranata proslavata vo Ohrid, na 24 maj kako den na bugarskata kultura, spored gospodinot Jovan Pavlovski, e totalna besmislica. Toa e stupidna provokacija, se pla{am deka toa toj ne go pravi sam, deka go pravi vo dogovor so makedonskata Vlada i so odredeni ministerstva. Tolku provokativen i drzok nastap ne veruvam deka proizleguva samo vo zgradata vo Ambasadata bez po{iroka konsultacija. Koga se ima prdvid {to s# se ima napraveno za ovie tri godini na pragot na raznebituvawe na makedonskata dr`ava i osiroma{uvawe na makedonskata nacija, se somnevam deka na 24 maj vo Ohrid }e bide golema proslava na bugarskata pismenost. Toa e edna stupidnost koja{to, odamna, pred 15 godini i samite Rusi, najcvrstite poddr`uva~i na bugarskata pismenost, ja otfrlija i kako ideja i kako totalna istoriska glupost, veli Jovan Pavlovski. |
|