|
POLITIKA Makedonskite mediumi na albanski jazik za vojnata vo Makedonija (32) "SLOBODAN ^A[ULE NEMA VRSKA SO DIPLOMATIJATA" Pi{uva: @aklina MITEVSKA
M akedonskite narkomani, pi{uva Fakti od 08.4. 2002 godina, ja ograbile prodavnicata "Kvins kompani" vo Tetovo pri {to napravile {teta od 1.500 evra.Po zavr{uvaweto na vojnata nikoj ne bil vo iluzija, oti s# }e bide mnogu brzo re{eno. Povoenite periodi, kako i sekade, se navistina te{ki i toga{ se pojavuvaat problemi od sekakva priroda vo koi svoj pridones davaat sekakvi poedinci. Nema sila koja mo`e da vospostavi celosna kontrola vrz poedincite, odnosno gra|anite. Ova e poznata rabota. No, da se bara za sekoj problem da bide vinovna samo edna li~nost, ne e ~esno, nitu mo`no. Za nekoi problemi koi se slu~uvaat vo delovite kade Albancite dominiraat, vo posledno vreme se nametnuva teorijata deka za s# {to se slu~uva odgovoren e porane{niot lider na ONA. Ne treba da n# ~udi, dokolku naskoro slu{neme deka i za problemite koi se slu~uvaat na podra~jata kade ne `iveat Albanci, povtorno da bide obvinet Ali Ahmeti, pi{uva uvodnikot na Fakti (09.4. 2002 godina). Vesnikot objasnuva deka vo Makedonija postojat mnogu grupi koi se pod ne~ija kontrola. So takvite grupi Makedonija se soo~uvala i vo vremiwata koga za Ali Ahmeti nikoj ne znael. Zatoa, potencira Fakti, jasno e koj e odgovoren da se soo~uva so takvite grupi, dokolku se utvrdi deka dejstvuvaat nezakonski. SVETSKA LI^NOST Vesnicite na albanski jazik go veli~aat imeto i deloto na voda~ot na nekoga{nata ONA. Ali Ahmeti e svetski poznato lice, toj predvreme go potpi{a Dogovorot za raspu{tawe na ONA i sega toa pra{awe e istorija. Da obvinuva{ apriori nekoi grupi, za koi ne e jasno koi se, deka s# u{te se pod kontrolata na edna li~nost e nadvor od zdravata logika, u{te pove}e koga e poznato deka sega mnogu raboti se pravat na transparenten na~in i vo sorabotka so me|unarodniot faktor (uvodnik na Fakti, 09.4. 2002 godina).
"Ne treba da n# ~udi, dokolku slu{neme za problemite koi se slu~uvaat na podra~jata kade ne `iveat Albanci, povtorno da bide obvinet Ali Ahmeti" (uvodnik na Fakti, 09.4. 2002 godina) Novinarot na Fakti se pra{uva: Zo{to se postavuva pra{aweto koj go kontrolira Tetovo, koga e jasno deka vo sekoj grad, pa i vo Tetovo, dejstvuva policijata i Tetovo ne e nadvor od Makedonija. Takvite imputirawa sekako deka ne odat vo prilog na stabilizacijata na sostojbata. Vo ovaa stabilizacija, kako {to objasnuva toj, mo`e da pridonesat site faktori, priklu~uvaj}i gi i onie koi pokrenuvaat nekoi dilemi i nevistini vo javnosta, sozdavaj}i nepotrebna zabuna koja stanuva dopolnitelen tovar vo golemiot kup na ekonomski i socijalni problemi. NEZADOVOLSTVO Ministerot za nadvore{ni raboti, Slobodan ^a{ule, kako {to pi{uva Fakti (09.4. 2002 godina) ne e zadovolen od rabotata na makedonskite diplomatski pretstavnici vo stranskite zemji. Spored izvori na vesnikot od Sobranieto, ^a{ule se po`alil od rabotata na makedonskite pretstavnici vo stranskite zemji i pobaral pro{iruvawe na diplomatskata mre`a na Makedonija. Istite izvori soop{tile deka pratenicite Albanci go obvinile ministerot ^a{ule deka ne gi reflektira odredbite na ohridskiot Dogovor za adekvatno pretstavuvawe na Albancite vo diplomatijata. ^a{ule istovremeno izrazil nezadovolstvo od sredstvata so koi raspolagalo ova Ministerstvo, baraj}i zgolemuvawe na Buxetot za diplomatija so sega ve}e poznatiot navod "poefikasno za edna dr`ava e da se investira vo diplomatija, otkolku da se tro{at milioni dolari za kupuvawe oru`je".
"Slobodan ^a{ule e 'konzervativen diplomat'", gi prenesuva Fakti (09.4. 2002 godina) izjavite na nekoi anonimni pratenici Takvite barawa na ministerot ^a{ule gi kritikuvaat pratenicite koi go obvinuvaat deka e "konzervativen diplomat" i ne e vo trend so modernite dvi`ewa vo diplomatijata. Slobodan ^a{ule nema vrska so diplomatijata i ne zaslu`uva da bide minister za nadvore{ni raboti. Toj ne e vo ~ekor so aktuelnite diplomatski trendovi i ne e moderen diplomat. ^a{ule s# u{te diplomatijata ja razbira kako na po~etokot na minatiot vek, koga mnogu pogolema va`nost se pridavala na kvantitetot, otkolku na kvalitetot, gi prenesuva Fakti (09.4. 2002 godina) izjavite na nekoi pratenici koi sakale da ostanat anonimni. Istovremeno, tie istaknale deka ^a{ule "nema sens za moderna diplomatija, koj pove}e va`nost posvetuva na ekonomskite pretstavni{tva na zemjata, otkolku na klasi~nata diplomatija". Spored nekoi dokumenti na Fakti, i glavnata po{ta na Skopje e izgradena na svetata zemja (vakufska) koja po avtomatizam & pripa|a na islamskata zaednica. Burmanli-xamija bila izgradena na desnata strana na Vardar vo dene{niot centar na Skopje vo blizina na desnata strana na Kameniot Most. (Kraj) |
|