KULTURA

Monografijata na Petar Miqkovi} - Pepek za pette najvredni ikoni od "Markoviot manastir"

BOGAT TREZOR OD IKONI

Pi{uva: Mileva LAZOVA

  • Na promocijata na "Nepoznat trezor ikoni", direktorot na Zavodot, Lidija Damjanovska - Apostolska, istakna deka istorijata na Makedonija bila ma~na i tegobna, no sepak prkosna i ottamu u{te pogolema e vrednosta na vakvite dela.
  • Pette ikoni od ovoj manastir mo`e da se vbrojat me|u najcenetite biseri vo op{tata vizantiska kolekcija na ikoni.
  • Niz dolgata svoja istoriska egzistencija do samiot kraj na XIX vek, "Markoviot manastir" ja zbogatuval svojata riznica od kni`evni i umetni~ki dela. No, za `al burnite istoriski previrawa i razni drugi okolnosti pridonele golem del od skapocenostite na bogatiot trezor od ikoni, rakopisni knigi, crkovni pozlateni predmeti da bidat otu|eni ili nepovratno uni{teni.

Vo Muzejot na grad Skopje, be{e promovirana monografijata od Petar Miqkovi} - Pepek, naslovena kako "Nepoznat trezor ikoni". Izdava~ na ova nesekojdnevno i vredno izdanie e Zavodot za za{tita na spomenicite na kulturata na grad Skopje, so finanskiska potkrepa od Ministerstvoto za kultura. Eden od promotorite na monografijata be{e akademik Ante Popovski za koja podvle~e deka najnovata fundamentalna studija na Petar Miqkovi} - Pepek e golem praznik za na{ata vizantolo{ka nauka.

Ikona "Sv. Dimitrija Milostiv"

Ikona "Sv. Jovan Prodromos"

"Nepoznat trezor ikoni" e isklu~itelna studija vo koja se elaborirani osnovnite tehni~ki, tehnolo{ki i op{ti ikonografski podatoci za materijata koja se analizira. Od ovaa studija mo`e da se osoznae deka "Markov manastir" bil poznat spored golemata riznica od kni`evni i likovni ikonografski dela. Centralno mesto vo monografijata na gospodinot Miqkovi} se pette ikoni, "Sv. Dimitrija Milostiv", "Sv. Jovan Prodromos", "Isus Hristos Pantokrator i @ivotodavec", "Bogorodica Odigitrija" i "Arhangel Mihail - Stra{en ^uvar" koi pretstavuvaat najzna~ajna makedonska kolekcija ikoni.

LIKOVNI VREDNOSTI

Monografskiot trud na Petar Miqkovi} - Pepek n# zapoznava so spomenatite pet ikoni od hramot na legendarniot kral Marko i e rezultat na dolgogodi{ni istra`uvawa.

Vo bogatoto istorisko minato na manastirskata crkva "Sv. Dimitrija" vo blizina na Skopje, kraj seloto Su{ica, popoznata kako "Markov manastir" vleguva dolgovekovnoto sozdavawe na ikoni s# do krajot na XIX vek. Od nekoga{niot golem broj ikoni koj go pretstavuvale najrasko{niot del na hramot, denes, za `al, se so~uvani samo 42 ikonopisni dela od koi najgolem del se mnogu o{teteni. Me|u ovoj skromno za~uvan broj ikoni, najzna~ajno vnimanie zaslu`uvaat pette najstari ikoni kako najdragocena vrednost na celata kolekcija ikoni od Markov manastir.

Ikona "Isus Hristos Pantokrator i @ivotodavec"

Ikona "Bogorodica Odigitrija"

Ovie vredni ikoni od trezorot na "Markov manastir" nekoj prethodno gi preslikal i se razbira, gi nagrdil, im ja izbri{al avtenti~nosta, im ja odzel originalnosta i ja zamenil so nova. Sudbonosniot prezemen ~in da se preslikaat ovie pet ikoni vo 1865 godina od kru{evskiot zoograf Nikola vsu{nost najmnogu pridonel da bidat skrieni od o~ite na nau~nicite nivnite prvobitni visoki likovni vrednosti za pove}e od edno stoletie s# do konzervatorskite zafati vo 1993/96 godina. Otkako zapo~nale postepeno da se sledat otkrivawata na prvobitnite ikonografski, slikarski i likovni vrednosti na ovie ikoni, celosno izleze na videlina sjajot na nivniot originalen slikarski izraz so novo istorisko minato so {to se nametnuva{e i predizvikot za poprecizno rasvetluvawe. Poradi ovoj fakt, neophodno bilo pred ovie ikoni koi pretstavuvaat najzna~ajna kolekcija ikoni na makedonskata zbirka da zastane eden istra`uva~ kako {to e gospodinot Pepek.

SKAPOCENO DARENIE

Pette ikoni ne se slu~aen naod ili nivnoto otkrivawe ne e slu~ajno. U{te od prvite kontakti so pette preslikani ikoni (pred 1973 godina) i mnogu podocna vo nekolku navrati pred da se prezemat akciite za nivnoto transportirawe vo konzervatorskata laboratorija na Republi~kiot Zavod i Zavodot na grad Skopje, bile jasno zabele`ani izvesni prvobitni ikonografski i stilski elementi kaj malite nepreslikani delovi ili lazurno preslikani partii koi dozvoluvale so sigurnost da se veruva deka pette ikoni se od vremeto na kralot Marko. Ovie sogleduvawa bile dotolku zna~ajni {to drugite istra`uva~i koi prethodno gi evidentirale ovie ikoni gi datirale "vo krajot na XIX i po~etokot na XX vek", ili pak onie koi izvr{ile i sonda`ni ispituvawa na preslikata, isto taka, ne gi ustanovile sigurnite osnovi za nivnoto postaro hronolo{ko poteklo. Po konzervatorskite intervencii bil potvrden faktot deka pette preslikani ikoni se neosporno ne samo hronolo{ki najstari, tuku i vo likoven pogled najkvalitetni slikarski ostvaruvawa me|u site denes so~uvani ikoni vo kolekcijata na "Markov manastir". Nabrgu bilo ustanoveno deka slikarot na ovie ikoni pripa|a vo redot na najuglednite umetnici oformeni vo carigradskite slikarski rabotilnici od poslednata decenija na XIV vek i po~etokot na XV vek. Po site prethodni analizi koi davale izvesni sigurni osnovi za mo`noto naj{iroko locirawe na pette ikoni od Markov manastir, nephodno e da se uka`e i na mo`noto determinirawe na potesnite hronolo{ki granici na ikonite. Imeno, bilo zabele`ano deka naj{irokite hronolo{ki granici se po 1376/77 godina koga e izrabotena dekoracijata na freskite vo dolnata zona od crkvata i prvite decenii na XV vek. Mo`nostite da se dadat ne{to potesni hronolo{ki granici za ovie ikoni tesno se povrzani so razre{uvaweto na problemot okolu ktitorite ili donatorite na ovie ikoni. A ovoj problem mo`e da se razre{i edinstveno so verojatnata i potkrepliva pretpostavka deka ikonite bile skapoceno darenie od vizantiskata carica Elena Draga{ Paleolog, sopruga na carot Manoil II Paleolog i }erka na oblasniot feudalen vladetel Konstantin Draga{. Poto~no, ova donatorstvo bi mo`elo da e samo po 1395 godina, odnosno okolu 1400 godina.

Ikona "Arhangel Mihail - Stra{en ^uvar"

Bez ogled na site novi nau~ni soznanija {to se dobieni preku analizite na pette ikoni vo "Markov manastir", sepak neosporen fakt e deka nivnite visoki slikarski kvaliteti opravdano gi smestuvaat me|u vrvnite ostvaruvawa na vizantiskite ikonopisni dela. Duri i so najstrogiot antologiski izbor, pette ikoni od ovoj manastir mo`e da se vbrojat me|u najcenetite biseri vo op{tata vizantiska kolekcija na ikoni. Otkrivaweto na dela so tolku visoki likovni vrednosti vrz po~vata na Makedonija kon krajot na vtoriot milenium ja potvrduva mislata deka ovoj prostor s# u{te pretstavuva nepoznata zemja za nau~nite soznanija ne samo od najdale~no minato, tuku i od bliskoto srednovekovie.