KULTURA

Odbele`an 18 maj - Me|unarodniot den na muzeite

MAKEDONSKI NACIONALEN KOMITET NA "SINIOT [TIT"

Pi{uva: Anita DIMOVA

  • Vo programata na Izvr{noto biro na IKOM, ovaa godina be{e inicirano formiraweto na u{te eden Komitet na Siniot {tit ~ie osnovawe se slu~uva{e na 17 maj. Idejata za priklu~uvawe kon ovaa me|unarodna organizacija potekna od nastanite koi{to se slu~ija minatata godina, a vo nejzinoto ostvaruvawe u~estvuvaa IKOMOS, IKOM i komitetite na arhivite i bibliotekite. Komitetot na Siniot {tit e organizacija sli~na na Crveniot krst. Ako Crveniot krst se gri`i za ~ovekot i negovoto bitisuvawe, Makedonskiot nacionalen komitet na Siniot {tit }e se gri`i za dvi`noto i nedvi`noto kulturno nasledstvo.
  • Me|unarodniot den na muzeite be{e odbele`an i so rabotata na 18 likovni umetnici od dr`avava koi tvorea vo Muzejot na grad Skopje na tema "Globalizacijata i identitetot", a realizacijata na ovoj Proekt e na asocijacijata za kultura IKON i Muzejot na grad Skopje.
  • Svetskiot den na muzeite pod mototo "Odime vo muzej, a vie?" go odbele`a i Muzejot na Makedonija so izlo`ba na predmeti i dela izraboteni od deca i u~enici od nekolku skopski gradinki i osnovni i sredni u~ili{ta, koi minatata nedela aktivno u~estvuvaa vo rabotilnicata.

Me|unarodniot den na muzeite 18 maj, Makedonskiot nacionalen komitet na Me|unarodniot sovet na muzeite, IKOM, go odbele`a so pove}e aktivnosti vo Prirodonau~niot muzej vo Skopje.

Ovaa godina 18 maj se odbele`a so edna tema {to ja predlo`i IKOM od Pariz, bidej}i makedonskata organizacija e ogranok na taa asocijacija, temata e naslovena "Muzeite i globalizacijata". Sovetuvaweto zapo~na vo petok na 17 maj, a vo rabotniot del u~estvuvaa Tatjana Bo{kova, v.d. direktor na Prirodonau~niot muzej na Makedonija, magister Branislava Mihajlova, pretsedatel na Makedonskiot nacionalen komitet na IKOM, d-r Krste Bogoevski koj govore{e na tema "Muzeite i globalizacijata", Risto Tanevski so temata "Kulturata i globalnite dvi`ewa", doktor Pere Aslimoski se osvrna na globalizacijata i kulturnoto nasledstvo. Za muzeite vo Republika Makedonija vo postojniot praven sistem i globalizacijata govore{e Qubica Risteska, a za tehnolo{kite inovacii i muzeite Jordanka Matova.

Denot na muzeite be{e odbele`an vo Prirodonau~niot muzej vo Skopje

Inaku, Makedonskiot nacionalen komitet na IKOM postoi od 1993 godina i toj e edinstvena organizacija, odnosno asocijacija na muzejskite rabotnici koja gi koordinira nivnite aktivnosti so vakvite srodni svetski organizacii. Ova e nivna devetta godina na opstojuvawe i organizirawe na manifestacijata Me|unaroden den na muzeite, koja sega se odr`uva so finansiska pomo{ na Ministerstvoto za kultura na Republika Makedonija i Prirodonau~niot muzej na Makedonija.

VO PROGRAMATA...

...na Izvr{noto biro na IKOM, ovaa godina be{e inicirano formiraweto na u{te eden Komitet na Siniot {tit ~ie osnovawe se slu~uva{e na 17 maj. Idejata za priklu~uvawe kon ovaa me|unarodna organizacija potekna od nastanite koi{to se slu~ija minatata godina, a vo nejzinoto ostvaruvawe u~estvuvaa IKOMOS, IKOM i komitetite na arhivite i bibliotekite.

Za Komitetot na Siniot {tit koj be{e formiran minatata nedela }e ka`eme samo deka toj e organizacija sli~na na Crveniot krst. Ako Crveniot krst se gri`i za ~ovekot i negovoto bitisuvawe, Makedonskiot nacionalen komitet na Siniot {tit }e se gri`i za dvi`noto i nedvi`noto kulturno nasledstvo. Negovata funkcija }e bide da gi predviduva katastrofite od vakov vid, bez razlika dali se predizvikani od prirodni nepogodi ili od ~ovekot, da vr{i monitoring misija vo zagrozenite mesta i da kontaktira so Me|unarodniot komitet na "Siniot {tit" koj se nao|a vo ramkite na UNESKO. Za pretsedatel na Makedonskiot nacionalen komitet na "Siniot {tit" e izbran d-r Krste Bogoevski.

"Sveti Atanasij" vo Le{ok razurnat od teroristi~kite bandi

Amblemot Sin {tit (sino pole so pove}e geometriski formi) e prezemen od Ha{kata konvencija za za{tita na kulturnoto nasledstvo i toj }e bide postaven na site spomenici na kulturata vo Makedonija, so cel da uka`e deka toj e za{titen i e vo nadle`nost na ovaa asocijacija, koja }e vodi smetka kulturnoto nasledstvo da ostane i za idnite generacii.

Me|unarodnata organizacija Sin {tit e formirana vo 1996 godina vo

Hag, a ve}e slednata 1997 godina vo Slovenija e odr`ana konferencija na koja se doneseni site glavni na~ela. Ovaa organizacija e retka na Balkanot i se formira po potreba. Vo nea dosega se za~leneti Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija, a vo drugite zemji e vo faza na formirawe.

Komitetot na siniot {tit vo Makedonija }e treba da prezeme aktivnosti vo site nadle`ni institucii vo pogled na planiraweto i ras~istuvaweto na odredeni nere{eni sostojbi. Odnosno, toa zna~i deka planovite {to postojat od porano treba da se vozobnovat, reaktiviraat, bidej}i ako se koristea tie planovi nema{e spomenicite na kulturata vo kriznite regioni da dojdat vo situacija da bidat bukvalno zarobeni ili pak uni{teni. Komitetot ima tri zada~i, odnosno oblici na deluvawe. Prvata e preventivna, vtorata e urgentna i tretata e za sanacija.

VO RAMKITE...

...na manifestacijata posvetena na denot na muzeite, bea pretstaveni i dve izlo`bi. Vo Prirodonau~niot muzej na Makedonija, prvata e izlo`bata na egzoti~ni ptici - me|unarodna prezentacija na Republika Bugarija od Nacionalniot prirodnonau~en muzej vo Sofija. A vtorata gi pretstavuva retkite i ukrasni minerali od Makedonija. Na 18 maj be{e organizirana i ednodnevna ekskurzija do rezervatot Tikve{ko Ezero so poseta na Polo{kiot manastir, za koja interesot be{e mnogu golem.

Me|unarodniot den na muzeite be{e odbele`an i so rabotata na 18 likovni umetnici od dr`avava koi tvorea vo Muzejot na grad Skopje na tema "Globalizacijata i identitetot", a realizacijata na ovoj Proekt e na asocijacijata za kultura IKON i Muzejot na grad Skopje.

Svetskiot den na muzeite pod mototo "Odime vo muzej, a vie?" go odbele`a i Muzejot na Makedonija so izlo`ba na predmeti i dela izraboteni od deca i u~enici od nekolku skopski gradinki i osnovni i sredni u~ili{ta, koi minatata nedela aktivno u~estvuvaa vo rabotilnicata. Kako del od temite na izlo`bata bi gi potencirale: "Stari reljefi na Makedonija", "I jas znam {to e toa arheologija", "Narodno tvore{tvo - grn~arstvo", "Izrabotka na gali~ka nosija", "Moeto patuvawe vo minatoto", "Tkaeno kilim~e", "Badnik - Kolede", "Veligden - najgolem hristijanski praznik" i drugi.


Komitetot na Siniot {tit vo Makedonija }e treba da prezeme aktivnosti vo site nadle`ni institucii vo pogled na planiraweto i ras~istuvaweto na odredeni nere{eni sostojbi. Odnosno, toa zna~i deka planovite {to postojat od porano treba da se vozobnovat, reaktiviraat, bidej}i ako se koristea tie planovi nema{e spomenicite na kulturata vo kriznite regioni da dojdat vo situacija da bidat bukvalno zarobeni ili pak uni{teni. Komitetot ima tri zada~i, odnosno oblici na deluvawe. Prvata e preventivna, vtorata e urgentna i tretata e za sanacija.


Vo ramkite na manifestacijata posvetena na denot na muzeite, bidat pretstaveni i dve izlo`bi. Vo Prirodonau~niot muzej na Makedonija. Prvata e izlo`bata na egzoti~ni ptici - me|uanrodna prezentacija na Republika Bugarija od Nacionalniot prirodno nau~en muzej vo Sofija. A vtorata gi pretstavuva retkite i ukrasni minerali od Makedonija. Na 18 maj be{e organizirana i ednodnevna ekskurzija do rezervatot Tikve{ko Ezero so poseta na Polo{kiot manastir, za koja interesot be{e mnogu golem.