KULTURA

Drami - Denonosii od Tihomir Stojanovski

VIDENO I SLU[NATO, PROMOVIRANO I IGRANO

Pi{uva: Angelina MARKUS

  • Avtorot e i akter vo site svoi napi{ani dramski tekstovi i vraboten na Fakultetot za dramski umetnosti {to e mo`nost za prakti~no i teoretsko usovr{uvawe vo ovoj vid umetni~ko tvore{tvo.
  • "Zajdisonce" e najpopularnata i najdolgo izveduvana drama. Avtorot ja igra ulogata na carot Aleksandar Makedonski kade {to scenski se povrzuvaat razni istoriski nastani od sredbata na Aleksandar so Goce.

Sedmata kniga vo edicijata "Liceum" 2001 godina preku Kulturniot centar "Skrb i uteha" vo Skopje gi vide svoite svetli denovi vo spomeni na Dinosii - drevnomakedonski proslavi i teatarski po~etoci. Seto toa e videno i slu{nato, promovirano i igrano. Vo istata edicija avtorot gi ima objaveno i knigite "Drum za Makedonija", "Vremeto na skrbizmot", "Silata na scenskata glasnost" i sega "Denonosiite".

Avtorot e i akter vo site svoi napi{ani dramski tekstovi i vraboten na Fakultetot za dramski umetnosti {to e mo`nost za prakti~no i teoretsko usovr{uvawe vo ovoj vid umetni~ko tvore{tvo. Da ne gi propu{time prekrasnite kriti~ki napisi, osobeno onie so etimolo{kata sodr`ina na zborovite. Potekloto, analizata, zna~eweto na zborovi so seta ubavina i bogatstvo na makedonskiot govor.

Toga{ ne e ~udo {to vo ovaa kniga se sobrani tolkav broj dramski tekstovi napi{ani i izvedeni za tolkav kratok period.

Da go napravime pregledot na "Denonosii". Da vidime {to s# istiot ni nosi. Prvo, pa sopka. Napisot "Za anti~kite makedonski teatri" ne saka{e da go prifati i da go otpe~ati zbornikot od simpoziumot za V. ^ernodrinski vo Kru{evo. Zarem ne im se bendisa zafat vo drevnosta vo prvata stapka so pean, oroto, horot, akterot na makedonskiot pra~ovek od misteriite na Dionis do makedonskite carski teatri od vistinskiot po~etok za istorijata na makedonskiot teatar?! Mo`ebi zanemaruvaweto na ovoj trud na Tihomir Stojanovski treba{e da bide `rtveno jagne vo prilog na mnogu prisutnite teorii za malcinstvata vo Makedonija na koi im se dava prednost. Ovoj tekst samo treba da se znae i prou~uva. "Denonosiite" e otpe~atena vo prilog na 100 godini teatar "Skrb i uteha", jubilej proslaven so nebroeni pretstavi od dramite "Rastrel", "Raskriluvawe", "T'ga za lebedot". "Nie", "Zajdisonce" i poslednata "Olesni, razre{i, prosti".

Vo prvite tri teksta stanuva zbor za dramatizacija na poezijata na N. Vapacarov, Racin, G. Prli~ev, Bla`e Koneski, na dramski na~in do`iveani replicitno i sepak avtenti~no upotrebena lirika. Treba da se priznae visokiot stepen na umeewe, toa da se napravi za da se izveduva na otvoreno, nasekade, da bide prifateno i kako ne{to novo i kako popularizacija na dobropoznatata literatura na makedonskite poeti.

Dramata "Nie" ni zastapuva tekstovi spored Aran, Biblijata, Plutarh, [ekspir. So sodr`ina od staromakedonski temi. Filip, Aleksandar, Olimpija, Demosten, caruvawe, dilemi, borbi, smrt, pa likot na Lidija, prvata hritijanka pokrstena od sv. Apotol Pavle, pa seto toa osovremeneto so dene{ni teatarski tretmani.

"Zajdisonce" e najpopularnata i najdolgo izveduvana drama. Avtorot ja igra ulogata na carot Aleksandar Makedonski kade {to scenski se povrzuvaat razni istoriski nastani od sredbata na Aleksandar so Goce i sovremeni sekvenci na stogodi{no raznebituvawe na Makedonija.

Sekoja drama so dramatiziranite tekstovi di{e i se gu{i od bolka, od nemo} da se razre{at nesre}ite na makeodnskiot narod. Kriti~kiot ton na avtorot sozdava tragikomi~ni situacii. Izobilstvoto na tragedii niz na{ata istorija gi oformuvaat likovite vo dramite, toa e vistinskata opredelba u{te od anti~kata drama do deneska. Taka e i vo poslednata drama vo "Denonosii", na koja }e & posvetam posebno vnimanie i kako pretstava. "Olesni, razre{i, prosti". [to }e bide na red {to Tihomir }e objavuva, }e po~ekame i }e vidime. Toa sigurno }e bide makedonskoto vo dramata.