KULTURA

Novoobjavena kniga pod Pirin

"VELI^ESTVOTO NA MAKEDONSKIOT NAROD"

Pi{uva: Dimitar SRBAKOV

  • Vo knigata "Veli~estvoto na makedonskiot narod" avtorot Bo`idar Kirjanov mnogu stranici posvetil na osobenosti na makedonskiot jazik, negovite dijalekti vo isto~na Makedonija, ili poto~no vo Pirinska Makedonija - dene{na Blagoevgradska oblast, kako i na etnografskata strana i scecifi~nost.

Ova e naslovot na knigata koja ja napi{a eden od osnova~ite na OMO - "Ilinden" i prv pomo{nik na nejziniot pretsedatel Jordan Kostadinov - ma{inskiot in`iner Bo`idar Kirjanov. Se dobiva vpe~atok deka vo Pirinska Makedonija i Bugarija so knigi so makedonska tematika se zafa}aat lu|e koi po profesija ne se pisateli, nitu stru~waci za jazikot, nitu istori~ari, tuku se zanimavaat so drugi profesii, no makedonskoto osoznavawe se buntuva vo nivnite srca i tie posegnuvaat kon pisatelskoto pero.

Prviot pretsedatel na OMO - "Ilinden", grade`niot tehni~ar Stojan Georgiev, ja napi{a "Makedonija vo srce te nosam na makedonski jazik". Rudarskiot in`iner, docent Georgi Radule, ja napi{a "Istorija na Makedonija" i "Koj ja falsifikuva istorijata", umetnikot - biznismen Kiril Apostolov, "Dnevnikot na Aleksandar Makedonski", obi~niot drvodelec Georgi Dukimov "Edna ideja, eden `ivot", ve~niot zatvorenik po bugarskite zandani, Krum Monev izdade tritomnik "Makedonija mojata potpora" (i na makedonski jazik), nekoga{niot sve{tenik - Ivan G. Sigartijski "So rogovi i kopita" i dr. Seto toa poka`uva deka osven so svojata profesija, tie avtori seriozno i dlaboko ja izu~uvaat i istra`uvaat makedonskata istorija i kultura i se gordeat so svoeto makedonsko poteklo.

GRUPI

Spored avtorot na "Veli~estvoto na makedonskiot narod", sekoja rabota bara profesionalec koj podobro bi ja zavr{il dadenata rabota, no koga stanuva zbor za ne{to novo, toga{ profesionalizmot mo`e da bide naru{en, za{to se javuva t.n. profesionalna deformacija vo pristapot i odnosot pri re{avaweto na dadeniot problem. Ete zo{to tamu kade {to ima slobodno mislewe, prednost imaat lu|eto koi ne se profesionalno povrzani so dadenata tema. Mnogu dobro avtorot ja razgledal prirodnata sredina vo koja{to ~ovek `ivee - semejstvo, rod, pleme i narod, kako vzaemnite odnosi vnatre vo taa grupa i nadvor od nea se reguliraat od jazikot, kulturata i samosoznavaweto, preku koi se obedinuvaat i razgrani~uvaat oddelnite grupi od lu|eto. Prirodni se etni~kite grupi, a ve{ta~ki se onie nalo`eni so sila i drugi sredstva. U{te pri Arhelaj (V v. pred Hrista), makedonskite plemiwa se obedinile i ja formirale makedonskata narodnost, a po vremeto na Filip II se sozdava makedonska nacija - edinstvena na Balkanot. Aleksandar III dostigna najvozvi{ena forma na obedinuvawe na na{ata imperija, no doa|a do raspa|awe i pa|awe pod rimska vlast, a potoa i vizintiska i turska, koga se ~uva osnovnata etni~ka edinica na Makedoncite - plemeto.

Najeksploatirana i maniupulirana od etni~ki i politi~ki kategorii e narodnosta. Nekoi neprirodni grupi se promoviraat za narodnosti, so cel da nalo`at svojot na~in na `ivot na sosednite plemiwa, se postavuva znak na ednakvost me|u narodot i nacijata, se odzemaat pravata na dadenata zaednica da prerasne vo nacija. Jazikot se javuva kako osnoven beleg koj ja splotuva narodnosta i e granica za tie koi ne go razbiraat. Makedonskoto samospoznavawe e vode~ko na Balkanskiot Poluostrov do izgoruvaweto na Ohridskata arhiepiskopija po {to zapo~nuva uni{tuvaweto na makedonskoto samospoznavawe i vo toj vakum zapo~na da nastanuva tu|oto samospoznavawe na sosednite zemji - duri niz kratki ili dolgotrajni vojni i konflikti.

MAKEDONCITE

Zastapena e i temata za Slovenite, koi do{le od zapadniot Kavkaz (VII vek) i ja zazemale Makedonija i Balkanot. Se koristi terminot slavjanski jazik, koj vsu{nost e makedonski, za da se razgrani~i od jazikot na porobuva~ite. Spored avtorot, Slavjanizmot e samo edna politi~ka propagandna kategorija (verzija) so antimakedonska naso~enost. Slavjani se etni~kite Makedonci, nare~eni robovi.

Vistinskoto ime na Slavjanizmot e Makedonizam. Spored Paul Kre~mer vo dale~noto minato Balkanot bil pojdovna to~ka na raseluvawe na jugoistok i na sever, zad Karpatite", a ne obratno. Moskovskiot profesor M. Speranski pi{uva: "Jas odamna se interesiram za Makedonija i nejzinata pismenost i istorija" i smeta deka "Makedonija e klu~ za razbiraweto na istorijata i literaturata ne samo na Balkanskiot Poluostrov, tuku i na postarata ruska pismenost". Slavjanizmot se propagira vo mnogu zemji, kako {to doskoro se propagira{e fa{izmot i komunizmot, koi donesoa zlo za mnogu narodi. Mnogu stranici avtorot Kirjanov posvetil na makedonskiot jazik, kako osnoven beleg za samoopredeluvawe, na dijalektite na makedonskiot jazik vo isto~na Makedonija, ili poto~no vo Pirinska Makedonija - dene{na Blagoevgradska oblast, na negovata etnografska strana i scecifi~nost.

I nasproti site ubavi ne{ta, spored mene, gospodin Kirjanov treba{e da ja napi{e svojata kniga na makedonski jazik, ili na nekoj od dijalektite vo Pirinska Makedonija, za da go potvrdi napi{anoto vo knigata, deka jazikot e eden od osnovnite belezi za samooppredeluvaweto na Makedoncite kako Makedonci. Te{ko e vo granicite na R. Bugarija, kade {to okolu 90 godini se govori i se pi{uva na literaturen bugarski jazik, da se napi{e kniga na makedonski jazik ili dijalekt.