|
POLITIKA Zovriva politi~ko-koaliciskiot lonec vo Republika Makedonija ABERI ZA BRAK OD INTERES Pi{uva: Kokan STOJ^EV
K ako {to se pribli`uva terminot zaza parlamentarniteizbori, taka zovri-va politi~kiot lonec vo Republika Makedonija. N# o~ekuvaat unikatni do`ivuvawa, nasilstvo, maltretirawa, izborni manipulacii i soodvetni partiski pregrupirawa, ~ii politi~ki brakovi od interes }e traat vo zavisnost od uspehot ili neuspehot na izborite. Zatoa sega sekoja partija go opipuva pulsot, go ispituva terenot za mo`ni novi koalicioni partneri.
Neodamna vladeja~kata partija VMRO-DPMNE, odnosno liderot Lub~o Georgievski, na kongresot na Unijata na mladite sili gi otvori kartite, frontot za spas go pobara vo sega{nite partneri vo vlasta, Liberalite i Nova demokratija, koi sega mudro mol~at na signalite na Premierot. Spored nekoi neoficijalni informacii, Georgievski mu ispratil aber i na Boris Zmejkovski od VMRO-Vistinska i glas do Socijaldemokratskata partija. Za razlika od niv, SDSM za pretstojnite izbori raboti na zacvrstuvawe na koalicijata "Za Makedonija zaedno". So nivnite tradicionalni partneri: Socijalisti~kata partija i LDP }e se obidat da go tr~aat posledniot slaveni~ki krug, no pra{awe e dali toa mo`e da se ostvari. Vo ova semejstvo nabrgu }e se pridru`at Obedinetata partija na Romite ~ij aktuelen lider, Ne`det Mustafa, e gradona~alnik na Op{tina [uto Orizari vo Skopje, i partijata na Rafet Muminovi}, sponzorot na FK "Sloga Jugomagnat", Demokratskata liga na Bo{wacite vo Republika Makedonija. Ovoj blok razgovara i so partii koi gi pretstavuvaat interesite na nacionalnite malcinstva Srbite i Vlasite vo Makedonija. Kosturot na koalicijata "Za Makedonija zaedno" funkcionira u{te od pretsedatelskite izbori na koi pobedi Trajkovski, a se probi na prethodnite lokalni izbori na koi Penov, liderot na LDP, povtorno be{e izbran za prv ~ovek na gradot Skopje. Vo me|uvreme albanskiot politi~ki blok se zbogatuva so u{te edna partija. Politi~kiot lider na formalno raspu{tenata ONA, Ali Ahmeti, zaedno so porane{niot na~alnik na general{tabot na ovaa formacija G'zim Ostreni, portparolot Nazmi Be}iri, Teuta Arifi od Filolo{kiot fakultet, Hazbi Lika, kako i pratenicite na PDP Rizvan Sulejmani i Azis Polo`ani, ja sozdava Unijata za demokratskata inicijativa. Faktor koj najverojatno }e im gi zamati smetkite na DPA i na PDP. NESIGURNI Vo vakvi politi~ki uslovi, crno-beliot svet }e se obidat da go smenat makedonskite partii: Demokratskiot sojuz na Pavle Trajanov, porane{en minister za vnatre{ni raboti vo prvata vlada na Georgievski, koj sklu~i brak so Demokratskiot centar, ~ij za{titen znak se nekoga{nite alternativci Radomir Karangelevski i profesorot po Ustavno pravo Savo Klimovski, nekoga{ prvata violina na makedonskiot Parlament. Ovie dve partii pregovaraat so Partijata na zelenite i so profesorot \or|i Marjanovi} od Ligata za demokratija, porane{en koalicionen partner na SDSM, koj poradi vleguvaweto na Crvenkovski vo t.n. Vlada za nacionalen spas {to ja predvode{e Georgievski vo vremeto na najsilnite voeni pritisoci na albanskiot terorizam, se otka`a od poltronstvoto vo koalicijata "Za Makedonija zaedno". Neodamna Gra|ansko-liberalnata partija na Boris Gegaj, Makedonskata hristijanska partija na Miroslav Todorovski so Zdru`enieto na gra|ani Nov pat oformija politi~ko dvi`ewe koe go poddr`uva edna nevladina organizacija i poznatiot skopski advokat Qubica Ruben. Pod ova isto, no vetrovito politi~ko nebo svojata {ansa ja baraat podzaboravenata Demokratska alternativa na Tupurkovski, Demokratskata partija na Tomislav Stojanovski - Bombaj, Progresivnata partija, Makedonska narodna partija, MAAK- EMO, Narodnata volja, Narodnoto dvi`ewe za Makedonija i drugi. Vo ova jato s# u{te kalkuliraat vo politi~kite presmetki partijata VMRO-Vistinska ~ij lider, Boris Zmejkovski, e aktuelen zamenik na ministerot za odbrana vo Vladata na Georgievski, i VMRO-Makedonska na Boris Stojmenov, dov~era{en negov sopartiec i porane{en minister za finansii s# do razdelbata so Premierot. Kako seriozen politi~ki opoziciski subjekt za parlamentarnite izbori se javuva i Makedonska alijansa na \or|ija - Xorx Atanasoski koja, mo`e da se re~e, kako niedna druga partija ostana dosledna na svoite nacionalni programski opredelbi. Odzivot od nekolkute prvi~ni predizborni nastapi na liderot na ovaa partija vo makedonskite mediumi poka`a deka glasa~koto telo }e smeta osobeno na vakvi ~esni i uspe{ni makedonski patrioti. Zasega s# u{te e otvoreno pra{aweto dali ovaa Partija }e nastapi samostojno na izborite, ili pak }e koalicira so nekoja srodna partija. Ako se sudi spored prvi~nite ~ekori na partiskite lideri, mo`ni se u{te novi koalicirawa. No, elektoratskiot kola~ vo Makedonija e siroma{en. Za nego se potrebni kvalitetni zdru`uvawa koi }e uspeat da gi ubedat glasa~ite deka osven crno-beliot svet postoi novo sonce na politi~kata scena vo kolevkata na civilizacijata na Balkanot, Republika Makedonija. Dosega{nata taktika na Georgievski i Crvenkovski uka`uva deka }e prodol`at da go zgolemuvaat sopstvenoto leglo. Nitu edniot, nitu drugiot vo ovoj moment ne se sigurni vo osvojuvaweto na vlasta i na dovolniot broj na prateni~kite mesta. Za ovaa bitka, najverojatno, }e se potrebni mnogubrojni potezi, od koi nekoi sigurno i nema da bidat svojstveni za demokratskoto civilizacisko pravilo. VAKUUM PROSTOR Georgievski nema taka lesno da ja pu{ti vlasta od race, a od nea u{te pomalku }e se otka`e Crvenkovski. Tokmu poradi nivnata namera, ovaa `e{ka parlamentarna esen }e bide mnogu te{ka. Prostorot za doka`uvawe e mal, a najgolemiot neprijatel na makedonskata demokratija vo momentov e dlabokata razo~aranost na izbira~ite. Zatoa, drugite politi~ki subjekti se soo~uvaat so golemi problemi. Prvo, sekoj izbrzan ~ekor mo`e da gi ~ini skapo, a vtoro, sami te{ko deka }e mo`at da gi pobedat volcite vo makedonskata politika. Poradi nivnata ne~esnost pred s#. Ovie "le{inari" imaat standarno glasa~ko telo, a nivniot etabliran mentalitet mo`e da se razbie edinstveno so dobra kontraponuda. Tokmu toa e vistinskiot problem za onie partii ~ija infrastruktura barem misli za dobroto i idninata na Makedonija. Me|utoa, del od ovaa partiska {arenolikost e vsu{nost stapica za srednosilnite partii, bidej}i me|u pomalite subjekti mo`at da se pronajdat, no i da se podmetnat {pionski poltron~iwa na golemite bra}a. Ovaa strategija ne e od v~era. Taa ja koriste{e i SDSM, a sega ja upotrebuva i VMRO-DPMNE. Nekoi od ovie partii otsekoga{ imale funkcija da odvle~at del od glasa~koto telo od pogolemite partii, ili da priberat izbira~i za mo}nicite Georgievski ili Crvenkovski. Nivnite partiski {tabovi otsekoga{ ja prekrojuvale parlamentarnata glasa~ka karta na Makedonija. Sega{niot odbran, no s# u{te neizglasan proporcionalen izboren model, navidum nudi {ansa za site politi~ki subjekti. Me|utoa, ovaa "stipl ~ez" trka s# u{te ne e zapo~nata. Startot s# u{te ne e dozvolen. Zatoa, ovoj vakuum site partii go koristat za zabrzani podgotovki, a koj }e u~estvuva na parlamentarnite izbori zavisi od politi~kata klima vo Makedonija. Taa ne e najpovolna. No, nudi nade` dokolku izbira~ite ja odberat vistinskata pateka. Dali taa }e bide ovaa, onaa ili nekoja druga zavisi od politi~kiot {arm. S# drugoto se nijansi. Nekoga{nata prva violina Crno-beliot svet }e se obidat da go smenat makedonskite partii: Demokratskiot sojuz na Pavle Trajanov, porane{en minister za vnatre{ni raboti vo prvata Vlada na Georgievski, koj sklopi brak so Demokratskiot centar, ~ij za{titen znak se nekoga{nite alternativci Radomir Karangelevski i profesorot po Ustavno pravo Savo Klimovski, nekoga{ prvata violina na makedonskiot Parlament. Ovie dve partii pregovaraat so Partijata na zelenite i so profesorot \or|i Marjanovi} od Ligata za demokratija, porane{en koalicionen partner na SDSM, koj poradi vleguvaweto na Crvenkovski vo Vladata za nacionalen spas {to ja predvode{e Georgievski vo vremeto na najsilnite voeni pritisoci na albanskiot terorizam, se otka`a od poltronstvoto vo koalicijata "Za Makedonija zaedno". Standardno glasa~ko telo Georgievski nema taka lesno da ja pu{ti vlasta od race, a od nea u{te pomalku }e se otka`e Crvenkovski. Tokmu poradi nivnata namera, ovaa `e{ka parlamentarna esen }e bide mnogu te{ka. Prostorot za doka`uvawe e mal, a najgolemiot neprijatel na makedonskata demokratija vo momentov e dlabokata razo~aranost na izbira~ite. Zatoa, drugite politi~ki subjekti se soo~uvaat so golemi problemi. Prvo, sekoj izbrzan ~ekor mo`e da gi ~ini skapo, a vtoro, sami te{ko deka }e mo`at da gi pobedat volcite vo makedonskata politika. Poradi nivnata ne~esnost, pred s#. Ovie le{inari imaat standarno glasa~ko telo, a nivniot etabliran mentalitet mo`e da se razbie edinstveno so dobra kontraponuda. |
|