ARHEOLOGIJA

Intenzivni istra`uvawa od strana na makedonskite muzei

ARHEOLOZITE VO POHOD KON TAJNITE NA MINATOTO

Pi{uva: Mileva LAZOVA

  • Na lokalitetite Skupi, Taor, Govrlevo koi se nao|aat vo okolinata na Skopje i na drugite lokaliteti {irum Makedonija, arheolozite rabotat so polna parea.

Na desetici zna~ajni arheolo{ki lokaliteti vo zemjava se vr{at iskopuvawa. Nabrgu, so po~etokot na letoto }e zapo~ne periodot na iskopuvawa i na u{te nekolku pomali lokaliteti. Intenzivnite istra`uvawa i iskopuvawa na lokalitetite niz cela Makedonija, ja potvrduvaat vistinata deka na{ata zemja izobiluva so golem broj arheolo{ki naodi koi mnogu govorat za korenite i istorijata.

Na golem del od niv, Skupi, Herakleja, Stobi, Lihnidos, }e se odr`uvaat kulturni programi kako nikoga{ dosega, a se odi kon toa nekoi od niv (Vardarski Rid) da prerasnat vo vistinska turisti~ka atrakcija.

ISTRA@UVAWA

Vo okolinata na Skopje, ekipi od Muzejot na grad Skopje rabotat na rimskiot grad Skupi, kaj Zaj~ev Rid i na gradi{tata kaj skopskite sela Taor i Govrlevo. Na Skupi se iskopuva centralnoto gradsko podra~je, a naskoro arheolozite }e po~nat da rabotat i na zapadnata nekropola. Arheolozite od Muzej na grad Skopje se izlezeni na teren i rabotat na novite neotkrieni momenti za istorijata na Skupi. Po~na iskopuvaweto i na skopskata neolitska naselba "Tumba-Maxari", kade {to ekipata od Muzejot na Makedonija raboti so Ketrin Koman` od francuskiot Institut za nau~ni istra`uvawa. Ekipa od Muzejot i Amerikankata Karolin Snajvli, profesorka po klasi~ni studii, rabotat na arheolo{kiot lokalitet kaj seloto Kowuh.

Po intenzivnite iskopuvawa vo poslednive dva meseca na lokalitetot, poto~no staromakedonskiot grad Vardarski Rid, so koj rakovodi prof. Dragi Mitrevski istra`uvawata sega zasega se prekinati poradi visokite temperaturi vo letniot period. Na toj lokalitet Muzejot vr{e{e konzervacija na stoata (porane{no pazari{te). Patron odnosno sponzor na iskopuvawata na ovoj lokalitet gi sponzorira "Mobimak", koj dosega investiral okolu 10.000 evra. Isto taka i na lokalitetot "Isar Marvinci" koj se nao|a vo blizina na valandovskoto selo Marvinci, vo tekot na izminatov period bea izvr{eni masovni iskopuvawa pri {to se dojde do otkritie na zna~ajni naodi vo ovoj anti~ki grad. Istovremeno se istra`uva{e nekropolata "Lisi~in dol" koja e blisku do lokalitetot "Isar Marvinci", a tamu tuku{to zavr{ija i godina{nite iskopuvawa.

ANGA@IRANOST

Arheolo{kiot tim od Zavod i Muzej od Bitola ve}e gi zapo~naa iskopuvawata na teatarskiot plo{tad na Herakleja Linkestis, a vo me|uvreme }e postavuvaat probni sondi na bedemot na gradot za da ja fiksiraat negovata linija. ]e se vr{i i preventivna za{tita na mozaicite i na episkopskata bazilika. Direktorot na Muzejot i Zavodot vo Bitola, Ivan Jolevski smeta deka anti~kiot teatar }e bide "celosno" iskoristen za manifestacijata "Heraklejski ve~eri" zatoa {to toj e najakusti~en od site anti~ki teatri vo zemjava.

Vardarski Rid

Bitolskite arheolozi isto taka intenzivno rabotele dva ipol meseci na lokalitetot Porojnica, koj se nao|a do elektri~nata centrala "REK Bitola" pri {to se otkrieni tri golemi reljefni plo~i, izraboteni od mermer. Spored direktorot Jolevski, a sekako i spored arheolo{kiot tim koj rabotel na lokalitetot, ovie mermerni plo~i se mnogu interesni, no s# u{te ne se datirani nitu identifikuvani.

Ekipi od prilepskiot Muzej }e po~nat so iskopuvawa vo vtorata polovina na mesecov koga }e se raboti na dva praistoriski lokaliteta, a vo septemvri i na edna srednovekovna nekropola. Godinava }e bidat konzervirani i nekolku crkvi-spomenici na kulturata vo prilepskoto selo Varo{.

I vo Ki~evo }e prodol`at iskopuvawata na kne`inskiot manastir, a }e se postavat sondi i na Kitino Kale. Edinstveno vo Tetovsko, Muzejot od ovoj grad ne mo`e da vr{i iskopuvawa poradi poznatata politi~ka sostojba, iako postojat proekti odobreni od Ministerstvoto.


Gore

Copyright © 2002 "MAKEDONSKO SONCE"