OD POLITIKATA SI PATIME

Dolgo vreme i po osloboduvaweto, a i dolgi godini po toa novata vlast i dr`ava na R. Makedonija i pokraj s# ne se zafati (verojatno se "srame{e" da ja zameni tezata so svoj stav po pra{aweto na "torbe{ite") koi so seta lojalnost kon novata dr`ava (a i svojata) ne do`iveaja nitu politi~ka, ni kulturna nitu pak nacionalna prerodba, s# do sedumdesettite godini. Ednostavno "episi-bir" be{e stavot na Koli{evci dali tie }e bidele Turci, Albanci, torbe{i, pomaci ili ne{to drugo. Neli, poznato be{e, a i se ostvari taa zamisla koga dvoecot "Rankovi} - Koli{evi}" im ja otvorija vratata za na pat kon vetenata zemja Turcija na Makedonci: Balii, Srbo-Muhamedani, torbe{i, pomaci, apovci da gi "apne" i goltne" - "bosforskata a`deja" - ostavaj}i istoriski luzni na edna politika, dr`ava i sistem koj nebare so ovoj ~in se oslobodil od "`ganot" na "mrenici" koi mu pre~ele "navodno" vo zamislata za ~isto-etni~koto i konfesionalno homogenizirawe na narodot "slavjanski" vo dr`avata Jugoslavija, vo Republikata (Narodna) Makedonija.

I taka po~na (za mnogu poznato) makedonskiot del od pekolot. Iljadnici makedonski ednorodnici - istosojnici - gi polnea vozovite, se delea od rodenata zemja, more od solzi ostavija zad sebe so zavet "pak da se vratat", zaminaa! Zaminaa vo zemja kade ni leb na jazikot nejzin ne mo`at da si pobaraat. No, i tamu tie se snajdoa so svojata upornost, `ilavost, ostroumnost, znaewe i mudrost, so teslite i mistriite ja po~naa svojata nova "golgota". Se kurtulija od pogrdnosta "torbe{", no i tamu ime ne im dadoa, i tamu (i den dene{en) od "maxar", "go~men", "rumeli milet" i red drugi etnonimi ne gi zaobikolija. Kakov e nivniot "al" denes tamu na mnogu ni e poznato. "]e{ki site da si otidevme, edna{ }e prebolevme" - ostanavme eden dobar del ovde na rodnata grutka da ~ekame i vo nade` "belkim }e do~ekame" edna{ makar vo tolku maki }e ni go smenat "torbe{koto" so "borbe{koto", }e n# udostojat so mo`nosta da se "nacionalno integrirame" vo svojata mati~na etni~ka zaednica, za {to od nas zasekoga{ ima{e i ima inicijativi.

Po pominatite 40 godini rabota na kauzata i nacionalnoto makedonsko ~uvstvo vo ovoj moment se prisetuvam. Vo 1967/68 godina vo Debar se sozdava{e prvata grupa na intelektualci ("torbe{") koi vo taka da re~am poluilegala se sobira{e, rasprava{e za sudbinata na ovoj del od makedonskiot narod. Sto`erot, jadroto okolu kogo se vrte{e grupata, sekako poznato mu e na makedonskiot narod be{e ~ovekot koj od pred nekolku godini ne e me|u `ivite, oti se vo istorijata, so amanet site nie negovite sledbenici da go prodol`ime deloto negovo i na{e. Sekako }e si pripomnime bez da zaboravame na imeto na d-r Nijazi Limanoski, negovoto delo, idejata i negovata bestra{nost, harizmata {to ja ima{e i upornosta negova i na{a od sedumdesettite, ostana. Ostana kako misla vodilka koja za `al odredeni na{i nacionalni disidenti od vremeto, deneska se "vra}aat" posramno. Izodeniot pat po "tu|i etni~ki prostori" lutaj}i nacionalno vo "Turci" "Albanci" "Muslimani" i s# drugo, a nikako ne po patot koj vode{e do na{eto vistinsko nacionalno opredeluvawe kako Makedonci (muslimani, islamizirani, muhamedani) {to pretstavuva na{e odredi{te, mesto i prostor na zemjata na{a rodna Makedonija.

Se zastapuvavme, tvrdevme i velevme deka nie sami osameni, bez dr`avata, vlasta i nositelite na vlasta, na{ite sobra}a od pravoslavnata religija i ne mo`eme da gi dovedeme do kraj rabotite. Ova e proces koj te~e i }e prodol`i, ova e vistinskiot pat po koj se dvi`ime do vistinata. Iskreno na{i pomagateli, sobra}a vo minatoto imavme. ^esni, svesni i odgovorni za na{ata borba do patot do osoznavaweto ima{e. Mnogu za koi i ovoj pat, vo znak na blagodarnost, }e im go spomnam imiwata: Stoj~e Doj~inovski Rosoklija, d-r Gligor Torodorski, d-r Aleksandar Matkovski i drugi koi i prakti~no i teoretski na{eto tro{ewe go tretiraa i za svoe.

Pluralizmot vo Makedonija od krajot na osumdesettite kako politika po koja se trgna mo`am da re~am od nas napravi sostojba "na{i i ni~ii". Politi~kite partii od po~etok site podadoa raka do stepenot da n# imaat. No, kako vremeto te~e{e i torbe{koto pra{awe se pe~e{e na "partiskite skari" od koe ovoj pat namesto da kovaat moneti za potkusuruvawe od nas pravea pleskavici, a za meze im bea raznite "vla{ki", romski", "turski" "srpski" i "bo{wa~ki" glasovi so koi si se "kalkulira{e" po svoja volja, pa ako sakate se vikaa: VMRO, SDSM, LP i ne znam koja druga {to po niv se pojavi ili narednive 100 dena }e se pojavi.

Neli e vreme tokmu sega da se trgne po urnekot na Vlasite, Srbite, Bo{wacite, Romite, Egip}anite, Turcite, pa ako sakate i Albancite. Nie Makedoncite muslimani koga bi imale maksimalno edinstvo, spored brojkata {to ja poseduvame, na site neka im e jasno sme treta po red demografska struktura vo Makedonija. Sto i pedeset iljadi. Vo Makedonija na ovie lu|e im treba partija i politi~ko edinstvo. Za{to silen e sekoj koj u~estvuva vo vlasta, a }e mo`e da u~estvuva i da zna~i ne{to koga }e izbira sam za sebe. Taa mo`nost ja imame barem vo krai{tata vo koi `iveeme.

Velam dosta e eden \or|i koj se "turka{e" so na{eto ime i vo na{e ime vo politi~kata javnost koj tolku be{e zagri`en za nacionalnoto i ode{e do tamu {to vo vremeto na `upskite nastani i voveduvaweto na turskata nastava me|u Makedoncite muslimani vo Papradnik javno izjavi deka }e go napu{ti rabotnoto mesto - pedagog zaradi "nacionalnoto velepredavstvo na SDSM kako partija na vlast", duri i simboli~no "ostavi brada" i }e ja bri~e{e samo toga{ koga }e se pobedi turskiot fanatizam od ne~esni bra}a. Toj otide i pred Ustavniot sud kade li~no bara{e ocenka na zakonitosta po istava rabota, a koga dojdovme nie na vlast VMRO-DPMNE, a toj stana potsekretar, mu objasni na ministerot Novkovski, tokmu toj dov~era{niot `upski pedagog, glasnogovornik i za{titnik na nacionalnoto, deka treba da se dade nastava na turski jazik me|u Makedoncite muslimani i samo taka }e se smirat duhovite na nezadovolstvo vo ovoj region, a toj ministerot sedna i napi{a "dekret" deka mo`e da se u~i na turski, iako decata ne go poznavaat jazikot, odnosno istiot ne im e maj~in. Linija na mal otpor, \or|i Ilievski, malodu{nost (kogo }e kusuri ako na Makedoncite-muslimani") i za delot na patroniot praznik go ka~i na govornicata direktorot Ali Islamoski (istiot toj direktor od `upskite nastani - borecot za makedonskata kauza i SDSM - aktivisti) za da go pro~ita aktot za asimilacija i denacionalizacija na kutrite i nedol`ni mladi Makedonci vo @upa, a so toa da dobie gromoglasni aplauzi sega od negovite do v~era idejno zadolneti du{mani, odborot na roditeli izvikuvaa paroli "Go barame na{iot odzemen turski jazik". Za nagrada od potsekretarot, direktorot na OU "Mo{a Pijade" centar @upa gospodin Ali Islamovski dobi "crvena kni{ka" na VMRO-DPMNE i nov mandat od 4 godini - sega za "zasluga za narodot @upski {to so dekret na ministerot Novkovski i potsekretarot Ilievski - gi asimilira Makedoncite muslimani, nivniot makedonski jazik {to tolku "herojski" go "branea" koga SDSM be{e na vlast i bara{e na~ini i zakonski re{enija ovaa rabota i nikoga{ da ne se re{i. Ah, pusti fotelji, parite i drugite stimulacii, kolku fluiden toj "neskr{en borec" za nacionalnoto da go pretvori vo predavnik, koj i deneska se povikuva i se stava vo odbrana na kauzata, "no koj mu veruva" - nikoj, a najmalku i "i~" ne mu veruvaat Makedoncite muslimani. Za nas taa li~nost {to se vika \or|i Ilievski, {to poskoro da se "zaboravi", a VMRO-Makedonska partija za nacionalno edinstvo se potpira na Ilievski koj slobodno da re~eme go naru{i mototo na partijata "nacionalno edinstvo" i trgna toj li~no na pragot do 21 vek da ja asimilira nacijata, a ne vladata i premierot koj vo edna prilika se izvini za napravenata "svesna gre{ka" na negoviot minister i negoviot "Urla~" pretsedatel na debarskoto VMRO - potsekretar vo MON, \.I.

Za toa i potoa, no se otide pred Ustaven sud (no sega bez \or|i za{to ovoj pat se sude{e \or|ievata odluka liferuvana na masata na ministerot za potpis) i toj najvisok sudski organ ka`a NE, t.e. ja poni{ti taa odluka, ja stavi von sila, no ne go natera izvr{itelot i naredbodava~ot na toj "gnasen nacionalen akt" da go povle~e. I pokraj s# (i odlukata na Ustavniot sud se primenuva), \or|i sekoja nedela odi da vidi do koja faza se sovladuva "tursko-tatarskiot jazik" od Makedon~iwata muslimani, znaete zo{to, ako ne znaete }e vi ka`am - za{to i~ ne mu e gajle za seto ova, bitno mu be{e ona {to SDSM }e im go dade za pravo na pobunetite @upjani" da go stori toj - nebare na pretstojnite izbori "novokomponiranite" Turci }e ja zaboravat "mese~inata" i site do eden glasovite }e gi dadat za ~ovekot koj napravi s# za "turskite prava", a ne mo`e{e toa da go stori i Sulejman 2, a nitu golemiot Ataturk komu kako tatko na nacija (a roden "@upanec") ne mu pojde od raka. A \or|i toa go stori so "par~e hartija dekret". Kakvo licemerie, izmamnik vo nacionalno velepredavstvo, koe otsekoga{ i sekade se kaznuva so SMRTNA KAZNA?!

Ova se slu~i, ova go stori, i za istorija go napi{a negoviot sopartiec Xevat \ulioski, pretsedatel na ZMIR koj i toga{ i sega nema komentar, a negovata ~esnost ja zameni so edna re~enica (koga be{e pra{an za ovoj poteg na \or|i Ilievski): "Ne se soglasuvam so ovoj ~in, no da vi ka`am ovoj pat mojata glava e zariena v "xeriz" i }e ja trpam smrdeata, za{to na moeto pra{awe pred ministerot od kade i poradi {to dojde ova, odgovorot be{e "toa go predlo`i \or|i kako najdobar poznava~ na prilikite vo @upa, a jas samo mu poveruvav, nesre}na okolnost no se slu~i". Aferim, rekov na ovie zborovi. Aferim \or|i - aga, aferim Nenad-oglu Novko-oglu - }e davam po dva `olti altani" utre }e vi turam za"ba{-~au{i" arnoto ne vi zaboravam i po 100 godini. Najdov ila~ot isto kako prajv koga ubiv Goceta, Janeta, a sega u{te polesno mi dokundisa bez "pu{ka ubiv torbev~iwata" gospod dajt zdravje \or|i-aga tebe i na Nenad-oglu {to storivte ova ubajna za mene - ako alah dojde }e se vidime na saraj v Stambul - \ule - \ule!

Vaka i bi ja zavr{il mojata ispoved pred javnosta makedonska, pred vlasta na dr`avata, pred site politi~ki opcii na Makedonija. Koj kako }e me sfati e "ba{ka esap", a jas go otvoriv i srceto i du{ata za da ja ka`am vistinata. Za{to samo so vistinata se doa|a do pravilen sud, a toa go bara i makedonskiot narod i makedonskata napatena zemja. Kako ovie nie vo istorijata imavme mnogu "odmetnici", no sepak ovie ne mo`eme da gi nare~eme "nemakedonci" tuku i tie se za `al na{i istorodnici koi se odmetnale, za pari se prodale, lu|e so "|on-obraz" koi }e mu gi ostavime na "sevi{nion" toj da im plati, a nie {to pobrzo i navreme da gi trgneme od "polo`aite" i "tronovite", za{to za s# ima vreme i nikoga{ ne e docna.