Nie vo
Sobranieto ne sme taka slobodni vo na{eto iska`uvawe na na{ata volja po
odnos na postavenite pra{awa. Sekoga{ morame da imame predvid deka pokraj
toa {to sme narodni pratenici, sme i pretstavnici na nekoi politi~ki
strukturi, partii za koi glasale gra|anite. Na gra|anite odnapred im e
jasno deka ne sme individualisti, nezavisni pratenici, ili dojdeni od
nezavisna lista, tuku sme pripadnici na odredena politi~ka partija. Zatoa
nas sekoga{ n# sledi partiskata pripadnost koja e va`na pri na{eto
odlu~uvawe, bidej}i pri donesuvaweto na zakonite mora da vodime smetka i
za stavovite koi doa|aat od rakovodstvoto, odnosno od partiskite tela.
MS: Sepak, glasa~ite odlu~uvaat kade }e go dadat svojot glas, dali na
odreden pratenik ili partija, i kakov }e bide soodnosot me|u partiite vo
Parlamentot. No, ako prodol`i vakvata procedura na dogovarawe me|u
liderite, toa bitno }e vlijae vrz prateni~kata funkcija i vrz pratenicite
vo odnos na donesuvaweto na bitnite zakoni za Republika Makedonija!?
KRAQEVSKI: Jas i mojata prateni~ka grupa bevme `rtvi na nelojalno,
ne~ove~ko i neblagodarno odnesuvawe na odreden broj pratenici koi, ako se
se}avate, od nekakvi si koruptivni celi bea motivirani da se otcepat od
prateni~kata grupa na VMRO-DPMNE. Tie ja formiraa prateni~kata grupa na
VMRO-Vistinska, a podocna VMRO-Makedonska. Jas znam deka va{iot vesnik e
blizok do taa prateni~ka grupa i zatoa ova vi go ka`uvam, a vie mo`ete da
go objavite ova ili da ne go objavite, kako sakate.
MS: Va{ite konstatacii se proizvolni i neto~ni, no nezavisno od toa,
sepak Ve potsetuvame deka ne ni odgovorivte na pra{aweto kolku Vam li~no
}e vi pre~i vakvata procedura?
KRAQEVSKI: Ne! Sakam samo da vi ka`am deka toga{ duri i dr`avniot i
nacionalniot interes na Makedonija be{e staven pod znak pra{awe tokmu od
grupata pratenici koi od koruptivni celi bea motivirani da se formira
nekoe novo parlamentarno mnozinstvo. Zarem toga{ ne be{e izneveren
principot na gra|anite deka glasale za niv kako li~nosti, no i za
pripadnici na odredena politi~ka struktura?! Jas mislam deka od niv, kolku
bea {est, nikoj nema{e da vleze vo Parlamentot, ako na izborite vo 1998
godina ne bea pripadnici na VMRO-DPMNE. Taka nikoj od nas ne treba da se
~atali deka kojznae kolku e zaslu`en, kolku gra|anite go poznavaat nego
ili niv i kolku gi poznavaat nivnite dobri dela. Do izborite nie na nekoj
na~in bevme - koj pove}e, koj pomalku - anonimni. Mo`am da tvrdam deka
osobeno tie lu|e {to toga{ se otcepija bea anonimni vo odnos na
politi~kiot `ivot vo Makedonija. Zatoa, ne treba da go zapostavuvame
faktot deka nie sme ~lenovi na partii koi vnatre imaat struktura,
hierarhija, so svoj vnatrepartiski `ivot i odlukite se donesuvaat vrz
osnova na partiskata regulativa. Na toj na~in nam ne ni pre~i koga na{iot
lider pregovara i se dogovara za ne{to vo imeto na VMRO-DPMNE.
PERSONITE
MS: Sepak, eden od {este {to si zaminaa do sega be{e so vas vo vlasta.
Kolku ovoj glas Vi ovozmo`i da ja za~uvate Koalicijata?
KRAQEVSKI: Jas mo`am da vi ka`am kolku ni odmogna samiot ~in na
nivnoto zaminuvawe. Kolku ja destabiliziraa Vladata, Parlamentot i
dr`avata. Ekskurzijata na {este pratenici e kako eden kamen koga }e se
otrgne od kupot kamewa, a toj predizvikuva domino-efekt. Zatoa ne mo`eme
da zboruvame kolku ja ~ini ovaa partija ili onaa partija. Sekoja partija
po pravilo se trudi da go zadr`i onoj status-kvo {to dotoga{ go imal. I
normalno vo takvi uslovi prezema odredeni merki da ja zadr`i taa
parlamentarna pozicija. Bitno e deka celta na inicijatorot na takvite,
sega bi rekol toa e partijata na Boris Stojmenov, ima dva negativni
elementi. Prvo, izneveruvaweto na glasa~ite koi go dale glasot na tie
pretstavnici {to bile vo VMRO-DPMNE. Vtoro, predizvikuvawe na
destabilizacija na dr`avata, na Parlamentot, na Vladata, koi kako povrzani
krvni sadovi neminovno zavisat od toa parlamentarno mnozinstvo.
MS: Da se vratime na prethodnite temi. Ako vo Ustavot se prote`ira
parlamentarna pluralisti~ka demokratija koja, za `al, po izglasuvaweto na
Ramkovniot dogovor ne funkcionira, a pritoa se turka nekoja prividna
konsenzualna demokratija, dogovarawe na lideri za bitni politi~ki zakoni,
{to e poddr`ano od la`en me|unaroden politi~ki protektorat, kolku ovoj
na~in }e im pre~i na pratenicite vo kreiraweto na odredena nacionalna i
dr`avna politika, koja sepak proizleguva od glasa~koto telo vo Republika
Makedonija?
KRAQEVSKI: Dobro. Ne znam kako se raboti vo drugite politi~ki
subjekti, no mo`am da ka`am za mojata partija. Nie imame vostanoveno {ema
na rabota i na~in za donesuvawe na odlukite vo na{ata partija. Toa i go
~inime. No, toa {to ne mo`eme site i celiot Izvr{en komitet da sedne na
masa i da pregovara so drugite politi~ki subjetki, so Statutot i
delovnikot na partijata go ovlastuvame liderot, koj odi da pregovara i
razgovara za odredeni pra{awa. Podocna toj e dol`en da ni prenese
informacii koi se vo vrska so pregovorite. Na toj na~in taa cela partiska
struktura koja ja kreira politikata u~estvuva vo donesuvaweto na
najglavnite odluki.
Zatoa jas povtorno moram da se vratam na va{eto prvo pra{awe i da ve
potsetam deka koga gra|anite glasale za nas pratenici, glasale i za na{ite
partii. Na toj na~in vo odreden pomal del sme individualisti, a vo pogolem
del od partiskata struktura.
MS: SDSM na parlamentarnite izbori vo 1998 godina padna od vlasta
poradi sostojbite vo Makedonija, a vie dojdovte na mestoto koordinator na
prateni~kata funkcija po zaminuvaweto na porane{niot minister za odbrana
koj e obvinet za korupcija. Kolku koruptivnite elementi vo Parlamentot, vo
va{ata partija i vo vodeweto na dr`ava Vi ja namaluvaat {ansata da stanete
pratenik na idnite izbori?
KRAQEVSKI: Videte, sekoj }e `nee ona {to }e go posee. Sekoj }e si
odgovara za sopstvenite postapki i toa kakvi i da se, pozitivni ili blisku
do kriminalnite aktivnosti. Ne bi sakal da go komentiram mojot prethodnik.
Postojat institucii vo na{iot sistem, ima Javno obvinitelstvo koe vr{i
progon na storitelite na krivi~nite dela. Mi se ~ini deka tie institucii
se staveni vo pogon i s# si te~e po zakonskata procedura.
Sakam da napomenam deka i vo porane{nata vlada na Branko Crvenkovski
ima{e oktopodi, be{e promoviran organiziraniot kriminal. Vo vremeto na
SDSM ima{e mnogu debeli argumenti za poveduvawe na obvinitelni postapki za
del od personite koi bea vo Vladata na Crvenkovski. Me|utoa, nitu protiv
eden ne se povede krivi~na postapka. No, zatoa eve vi primer, vo Vladata
na Georgievski se vodi krivi~na postapka protiv minister koj proizleguva
od VMRO-DPMNE. Toa zna~i nie sme dosledni na zakonite, na primenata na
zakonitosta i funkcioniraweto na pravniot sistem.
MS: Proporcionalniot model ovozmo`uva raznorazni koalicii. Zo{to tokmu
sega ponudivte da se koalicira so SDSM vo {estata izborna edinica i zo{to
propadna idejata?
KRAQEVSKI: Idejata za koalicirawe vo {estata izborna edinica tokmu
pronikna od na{ata partija za zaedni~ki makedonski politi~ki blok partii.
Me|utoa, kako i na generalno nivo, na cela teritorija na Republika
Makedonija, tie ni ja odbija ponudata koja bi rekol e vo nacionalen
interes, da ne re~am od dr`aven interes. Na{ata ideja ne e samo suva
deklaracija. Taa ima dlaboki su{tinski pri~ini. Stanuva zbor za
makedonskiot nacionalen i dr`aven interes. Nie zaedni~ki treba da
zastaneme na patot na destrukacijata {to postojano i permanentno ni se
zakanuva od strana na albanskiot nacionalizam i radikalizam.
MS: Zo{to ovaa makedonska nacionalna ideja za obedinuvawe ne proizleze
mnogu porano od va{ata partija i od SDSM, bidej}i toa treba{e da se slu~i
pred Ramkovniot dogovor i za vreme na glasaweto za ustavnite promeni?
KRAQEVSKI: Sekoga{ ne{to za da sozree mu treba vreme. Ovaa ideja
mnogu pobrzo sozrea vo na{eto telo, vo VMRO-DPMNE, otkolku vo SDSM. Eve i
na prakti~en primer se vide deka takvata ideja ne navlegla me|u ~lenovite
na SDSM. Tie, da re~eme, so edna indignacija ja otfrlija ovaa ideja. Sekoj
ima{e mo`nost da gi pro~ita napisite na Hari Kostov i na Vlado Bu~kovski,
spored koi "tie ne sakaat da koaliciraat so ligu{i" i ne znam
kakvi zborovi imaat upotrebeno za nas.
MODERNI PRA[AWA!?
MS: Ako pobedite na narednite parlamentarni izbori va{iot lider
potencira{e deka nema da koalicira so teroristite. Me|utoa, dokolku vo
parlamentarniot mozaik se pojavat teroristite, dali Vie so ogled na
makedonskite nacionalni interesi ste podgotveni so niv da sorabotuvate,
odnosno }e koalicirate li?
KRAQEVSKI: Ona {to go ka`a liderot Georgievski deka nema da
koalicira so teroristite, go prifa}ame so {iroko srce. Za nas mnogu
polesno }e bide ona {to go nosime vnatre kako odluka i da go obnarodime.
MS: Ve obvinuvaa za famoznite 100 denari za prateni~ki glas. Dali s#
u{te stoite zad toj Va{ stav?
KRAQEVSKI: Fakt e deka okolu ova pra{awe se digna mnogu golema
pra{ina. No, koga se donesuva{e odlukata vo Komisijata, na posledno mesto
se rakovodevme od podobruvaweto, odnosno da se vlo{i polo`bata na
pratenikot. Se vodevme od edna edinstvena cel, od interesite na gra|anite,
od interesite na dr`avata i na Sobranieto. Parlamentot e zakonodaven dom
koj nosi zakoni koi se vo soglasnist so interesite na RM. No,
konstatiravme deka Sobranieto ne mo`e da gi donesuva zakonite. Toa e
blokirano i zatoa se re{ivme na eden vakov ~ekor. Baravme na~ini i metodi
pri {to mo`ebi i postapivme makijavelisti~ki. Najdovme na~in, ako gi udri{
po xeb toa dava efekti, no najdovme i na~in koj e vo ramkite na
sobraniskite tro{oci. Prakti~no so eden poteg ostvarivme dve celi: prvo,
poefikasno raboti Sobranieto. Vtoro, gi racionaliziravme materijalnite
tro{oci na parlamentarniot dom.
MS: Doa|ate od kumanovskata izborna baza koja poradi grani~nata blizina
so SRJ, najmnogu e kritikuvana od me|unarodniot i od doma{niot faktor za
mito i korupcija. Kolku toa Vam vi pretstavuva tovar za ot~etot {to }e
treba da go dadete kako pratenik za vodeweto na dr`avata i za Va{ata
politi~ka kariera?
KRAQEVSKI: Dobro, dobro. Moderno e da se postavuvaat vakvi pra{awa.
Moderno e da se manipulira so terminot korupcija. No, ne se soglasuvam so
va{ata konstatacija deka Kumanovo e korumpirana sredina, ili funkcionerite
od ovoj grad se korumpirani itn. Toa e imputacija od novoskroenite
politi~ki partii {to aludiraat da bidat patriotski partii. Aludiraat da
bidat ~uvari na makedonskoto nacionalno edinstvo i bitie. Seto toa mora da
se stavi pod znakot na navodnici, bidej}i istite lu|e povtorno dojdoa do
takva pozicija vo koja{to se, preku koruptivnite metodi. Zatoa, ne sakam
mnogu da komentiram za toa. Vpro~em, za ovaa rabota dobar komentar dade
liderot na VMRO-DPMNE Georgievski koj na tribinata za korupcijata re~e
deka lu|eto koi promoviraat angelstvo i bezgre{ni{tvo, se glavnite
generatori za korupcijata vo RM. Ete, tie nemaat na {to da pukaat, pa ja
izmislija korupcijata. Toa {to go izmislija vo Makedonija ne e eureka.
"Na{ite du{egri`nici" koi se zanimavaat so ovoj fenomen vo
Makedonija, ne treba da solat pamet, bidej}i ovoj problem go nemaat re{eno
vo sopstvenite sredini. Zatoa ne se soglasuvam so va{ata konstatacija koja
e izmislena rabota od kritizeri koi produciraat aferi i {pekulacii vo
korist na opoziciskite partii, a na {teta na VMRO-DPMNE.