akedonskata
pravoslavna crkva, so nejziniot prvi~en naziv Ohridska arhi-episkopija
kako nezavisna, avtokefalna, pravoslavna crkva so sedi{te vo Ohrid, be{e
sozdadena u{te vo vremeto na Samuilovoto carstvo. Po proglasuvaweto za
car, Samuil ja izdigna vo rang na patrijar{ija, a pod nejzina jurisdikcija
se nao|aa eparhiite vo Makedonija, Tesalija, Epir, Albanija, Dukqa,
Travunija, Bosna, Ra{ka, Srem i Podunavska Bugarija. Za vreme na turskoto
vladeewe, Ohridskata arhiepiskopija go zadr`a avtonomniot karakter i
privilegiraniot status i uspea da ja pro{iri svojata jurisdikcija na
Sofiskata i Vidinskata eparhija, a podocna i na Vla{ko, Moldavija i na
delovi od Pe}skata patrijar{ija, zaedno so Pe}. Ogromna e nejzinata uloga
vo za~uvuvaweto na verskiot, etni~kiot i kulturniot identitet na
makedonskiot i na sosednite pravoslavni balkanski narodi, kako i vo
{ireweto na makedonskata pismenost vo Makedonija i na Balkanot voop{to. Vo
januari 1767 godina Ohridskata arhiepiskopja be{e ukinata, a nejzinite
eparhii prisoedineti kon carigradskata patrijar{ija. Dva veka po nejzinoto
ukinuvawe, vo 1967 godina, taa e obnovena vo liceto na Makedonskata
pravoslavna crkva. Vo toj period od dva veka, makedonskiot narod na nekoj
na~in ja zagubi svojata dr`ava koja ja ima{e podolgo vreme olicetvorena vo
Crkvata.
"SEPARATISTI^KO" RAZDVI@UVAWE
Svesta na makedonskiot narod za sopstvenata posebnost i `ilavoto
nastojuvawe za obnovuvawe na Ohridskata arhiepiskopija i za osloboduvawe
od ve}e nepodnoslivoto vladeewe na fanariotskoto sve{tenstvo so
nerazbirliviot gr~ki jazik vo crkvite i vo u~ili{tata, }e dovede do pojava
na unijatstvoto kako nacionalno dvi`ewe vo Makedonija vo 19 vek.
Ova "separatisti~ko" razdvi`uvawe vo Makedonija se sovpadna i
so Carigradskiot crkoven sobor za konstituirawe na Bugarskata egzarhija,
manifestirano i so nedopu{taweto na Makedoncite da u~estvuvaat vo nego i
so glasovite za spogodba pome|u Bugarite i Grcite za smetka na
Makedoncite.

Obidi za
obnovuvawe na Ohridskata arhiepiskopija imalo i vo 19 vek - Sveta Sofija
vo Ohrid
Unijatstvoto vo Makedonija se pojavuva neposredno po krimskata
Rusko-turska vojna (1853 - 1856), no prviot silen oblik se pravi vo
1858/59 godina vo Kuku{. Toga{ se javuva edno novo barawe na Makedoncite
da ja prifatat unijata so Rim za da go imaat pokrovitelstvoto na zapadnite
dr`avi i da se oslobodat od tutorstvoto na Grcite i Bugarite, a so vreme i
od podanstvoto na sultanot. Ova vsu{nost pretstavuva sudbonosen ~in za
makedonskiot narod, bidej}i so nego se najavija i osnovite na idnata
makedonska nacionalno-osloboditelna programa.
Pojavata na unijatstvoto tokmu vo Kuku{ ne be{e slu~ajno. Nao|aj}i se
vo sosedstvo so vilaetskiot centar Solun i pod silno vlijanie na Sveta
Gora, ovoj ekonomski razvien grad izrasna vo mo}no gnezdo na nacionalnoto
budewe. Povtornoto doa|awe na Dimitrija Miladinov vo 1857 i voveduvaweto
na maj~iniot jazik so u~ebnicite na Partenija Zografski vo kuku{koto
u~ili{te pretstavuva{e po~etok za osloboduvawe od namrazeniot grcizam.
Otporot po~na so jazikot, a zavr{i so crkvata, so odr`uvaweto na prvata
crkovno-makedonska slu`ba na 1 mart 1858 godina. Barawata na kuku{ani da
im se dade Makedonec za vladika bea odbivani od solunskiot gr~ki
mitropolit. Zatoa, vo avgust 1858 tie pobaraa posreduvawe i za{tita od
francuskiot konzul i od lazaristite vo Solun.
Ulogata na Rusija ima{e presudno zna~ewe za razvojniot pravec na ovoj
proces. Od edna strana taa odigra zna~ajna uloga vo obrazuvaweto na
makedonskite prerodbenici, no od druga se obiduva{e da go spre~i
unijatstvoto i da go so~uva pravoslavieto vo Makedonija.
Sepak, taa ne mo`e{e da gi spre~i pregovorite za unija. Na 12 juli 1859
godina kuku{anite i `itelite na okolnite sela podnesoa molba do papata, vo
koja se soglasuvaat da go priznaat negovoto vrhovenstvo pod uslov toj da
im obezbedi u~ili{ta i crkvi na maj~in jazik, no da go imaat i
pokrovitelstvoto na Francija kako nejzini podanici. Seto toa pod uslov da
ne se pravat promeni vo isto~niot obred i obi~aite, tuku samo vo slu`bata
da se spomenuva imeto na papata namesto imeto na carigradskiot patrijarh.
Otfrlaweto na vselenskata patrijar{ija i prifa}aweto na pokrovitelstvoto
na Rimskata crkva e usloveno i so obrazuvawe na edinstvena arhiepiskopija
vo Makedonija pot~ineta direktno na papata.
Pozitivniot odgovor na molbata pristigna na 12 septevmri 1859 godina, a
na 27 oktomvri istata godina Partenija Zografski e hirotonisan za
Dojransko-kuku{ki vladika. Na 15 noemvri toj ja otslu`uva i prvata slu`ba
na crkovno-makedonski jazik.
So intervencija na Rusija kuku{kata unija blagovremeno be{e
paralizirana. Sepak, ovoj akt pretstavuva i prviot dosega poznat pismeno
formuliran nacrt za edna makedonska nacionalna programa.
VTORIOT BRAN
Silniot vtor unijatski bran od 1873-74 godina ja opfati skoro cela
Makedonija i go zagrozi ruskoto vlijanie, no i Bugarskata egzarhija vo
Makedonija.
Kon krajot na 1873 godina, po neuspe{niot obid da obezbedat za{tita od
Anglija, {est golemi eparhii od Makedonija povtorno se obra}aat do
lazaristite vo Solun za prifa}awe na unijata so Rim pod uslovite od
1858/59 godina. Egzarhijata se obiduva da go sose~e unijatstvoto vo koren,
no toa }e odi pote{ko, bidej}i sega ve}e vo igra e posilno izgradena
nacionalna programa. Ovojpat se bara i priznavawe na makedonskata
nacionalna posebnost, upotreba na makedonskiot jazik kako literaturen,
obnovuvawe na Ohridskata arhiepiskopija kako makedonska pod pokrovitelstvo
na Rim i kulturno-nacionalna avtonomija so eliminirawe na bugarskata i
gr~kata propaganda vo Makedonija, pod zakrila na golemite zapadni
katoli~ki dr`avi. Na ~elo na ova dvi`ewe zastana poznatiot u~itel i
revolucioner Dimitar Pop Georgiev - Berovski koj nekolku godini podocna }e
se istakne vo Razlove~koto i Kresnenskoto vostanie na makedonskiot narod.
Centarot na dvi`eweto povtorno e vo Kuku{ i vo Solun, no so poddr{ka i od
drugite pogolemi gradovi vo Makedonija. Prvite tri meseci od 1874 godina
bea odlu~uva~ki za dvi`eweto. Skoro site poistaknati dejci od Makedonija
ja izrazuvaat solidarnosta so dvi`eweto, koe nabrgu }e ja izgubi crkovnata
sodr`ina i }e dobie izrazito nacionalno-politi~ka dimenzija so
revolucionerno-osloboditelna komponenta.
Streme`ot na Makedoncite za obnovuvawe na Ohridskata arhipiskopija kako
makedonska nacionalna crkva be{e postojano potenciran. No, egzarhoviot
emisar vo Solun, Petko Slavejkov, gi predupreduva site {to go pomagaat ova
separatisti~ko dvi`ewe "deka prisoedinuvaweto na makedonskite Bugari
so Rimskata crkva e svr{eno delo i nema da bide delumno, tuku celokupno.
So streme` da ja voskresnat Ohridskata arhiepiskopija, so koe{to gi mamat
site ohri|ani i kako da sakaat da ka`at deka i tie kako i skopjanite, bile
bo`em soglasni so toa i }e traat do Veligden so nade` na Egzarhijata, i
ako ne se dade nekoja so}untija na desettiot ~len - zbogum
Makedonijo!"
[ansite za uspeh na Ohridskata arhiepiskopija se gubea so osnovaweto na
Bugarskata egzarhija, za{to sultanot ne mo`e{e da dozvoli da ima dve
pravoslavni crkvi vo svoite granici. Makedoncite svojata {ansa ja gledaa
vo unijatstvoto.
Podgotovkata za edno op{to narodno vostanie vo Makedonija i negovata
masovnost uka`uva deka vo dvi`eweto postojano bila prisutna nacionalnata
komponenta. Ne e slu~ajno {to eden od glavnite podvi`nici na unijatskoto
dvi`ewe stanuva Dimitar Pop Georgiev - Berovski. Toa ne bilo stihijno,
tuku avtohtono, organizirano i so nacionalno-osloboditelen karakter.
Osobeno {to vo nego bile vklu~eni i najuglednite li~nosti od na{ite
gradski centri, kako {to se Dimitar Robev od Bitola ili Drndarovci od
Veles.
Kako i da e, Petko Slavejkov, so pomo{ na ruskata diplomatija, uspe{no
ja zavr{i svojata misija vo zadu{uvaweto na unijata vo Makedonija. Vo
poslednoto pismo toj izvestuva deka "samo Kuku{ e iskreno za unijata
i Male{evo, koe{to go slu{a Dimitrija i nemu mu gi imaat dovereno
pe~atite". Sepak, dvi`eweto se pretstavi kako seriozna zakana za
"bugar{tinata vo Makedonija".
So zdru`eni napori unijatskoto dvi`ewe be{e privremeno pridu{eno, no
podgotovkite za Razlove~koto vostanie prodol`ija.
A vo uslovi vo koi vo momentov se nao|a makedonskiot narod na
povtoruvawe na istoriskite negatorski procesi, mnogumina spasot od
naplivot na muslimanstvoto i sekta{tvoto go baraat vo obedinuvaweto na
hristijanstvoto.
Na 12 juli 1859 godina kuku{anite i `itelite na okolnite sela podnesoa
molba do papata, vo koja se soglasuvaat da go priznaat negovoto
vrhovenstvo pod uslov toj da im obezbedi u~ili{ta i crkvi na maj~in jazik,
no da go imaat i pokrovitelstvoto na Francija kako nejzini podanici. Seto
toa pod uslov da ne se pravat promeni vo isto~niot obred i obi~aite, tuku
samo vo slu`bata da se spomenuva imeto na papata namesto imeto na
carigradskiot patrijarh. Otfrlaweto na vselenskata patrijar{ija i
prifa}aweto na pokrovitelstvoto na Rimskata crkva e usloveno i so
obrazuvawe na edinstvena arhiepiskopija vo Makedonija pot~ineta direktno
na papata.
Pozitivniot odgovor na molbata pristigna na 12 septemvri 1859 godina, a
na 27 oktomvri istata godina Partenija Zografski e hirotonisan za
Dojransko-kuku{ki vladika. Na 15 noemvri toj ja otslu`uva i prvata slu`ba
na crkovno-makedonski jazik.