FORUM

Fitilot na socijalnata eksplozija sepak tlee

MAKEDONIJA DR@AVA NA SOCIJALNO OBESPRAVENI GRA\ANI

Mitko Jovanov

  • Vlastodr{ci bidete im blagodarni na gra|anite koi blagodarenie na va{eto vladeewe odvaj mo`at denot da go pominat i se pla{at da pomislat na sledniot {to doa|a, a koi za `al se najmnogubrojni vo dr`avata, {to sepak }e vi dozvolat da si zaminite od vlasta na dostoinstven na~in, preku izbori.

Okolu polovina milon e brojkata na gra|ani koi `iveat vo siroma{tija, no ne e pomal i brojot na onie koi odvaj gi imaat obezbedeno osnovnite egzistencijalni uslovi za normalno `iveewe. Vo Makedonija pogolem e brojot na gra|anite koi ne mo`at da go ostvarat pravoto na vrabotuvawe, za razlika od onie koi{to se vo raboten odnos. Makedonija e dr`ava na socijalno obespraveni gra|ani i se nao|a pred socijalna eksplozija. Vraboteni koi ne pametat koga ja zemale poslednata plata, ste~ajci, socijalni slu~ai, nevraboteni od site profesii - toa se glavno kategoriite vo koi monozinstvoto od gra|anite mo`at da se vbrojat. Skoro i da nema denovi vo izminatite godini od vladeeweto na aktuelnata vlast, a da nemavme blokirani pati{ta niz dr`avata, blokirani ulici vo glavniot grad, {trajkuvawe pred dr`avnite institucii od strana na vrabotenite od brojnite pretprijatija so cel da ja prinudat vlasta da gi ispolni vetuvawata koi im gi dade na parlamentarnite izbori vo 1998 godina. Rabotni~kite egzistencijalni barawa aktuelnata Vlada najmalku gi zema predvid i najmalku ima volja da gi ispolni, nasproti tesnopartiskite biznis- interesi. Pri rasproda`bata na dr`avniot imot ne se vodi smetka za pravata na rabotnicite, tuku kolkav }e bide iznosot na provizijata {to }e ja dobijat lu|eto od vlasta pri sklu~uvaweto na zdelkata. Tie za vlasta pretstavuvaat samo obi~na brojka so koja vr{i politi~ka manipulacija vo najrazli~ni formi i primenuva pritisoci i zakani vo realizacija na sopstvenite politi~ko- finansiski celi. I site pogore spomenati mar{evi na socijalno obespravenite gra|ani niz pati{tata i ulicite, `iveeweto vo {atori vo parkot nasproti Parlamentot, zavr{uvaa po pravilo bezuspe{no, bez izdejstvuvawe na barawata. Si zaminuvaa doma poni`eni, ostaveni povtorno vo neizvesnost. Nasproti toa za celo vreme od mandatot, Vladata ne izraboti programa za efikasno suzbivawe na siroma{tijata vo zemjata, koja bi bila vo sprega so izrabotena nacionalna programa za razvoj. A u{te pomalku sprovede merki za ubla`uvawe na od den na den s# pote{kata situacija.

Denes sostojbite na pazarot na trudot vo dr`avata mo`e da gi sporeduvame so ju`noamerikanskite ili dr`avite od Afrika, kade {to bukvalno imame eksploatacija. Pokraj toa {to golem broj vraboteni gi nemaat ostvareno pravata {to proizleguvaat od rabotniot status, najgolemiot broj od niv rabotat bez obezbeduvawe na osnovnite uslovi. Imavme slu~ai vo Bitola, [tip i ne samo tamu, kade {to vo novoniknatite tekstilni rabotilnici rabotnoto vreme na vrabotenite da trae i pove}e od 12 ~asa i istite da bidat bukvalno zarobeni vo rabotnite prostorii kade {to rabotat vo krajno mizerni uslovi. ^esti se slu~aite pri vr{eweto na rabotnite zada~i nekoi od niv da se zdobijat so telesni povredi so posledici i na trajna invalidnost. Toa e samo del od slikata na eksploatacijata na trudot vo dr`avata, no i voedno nepo~ituvawe na Ustavot i zakonite i prekr{uvawe na ~ovekovite prava koi se za{titeni i so me|unarodnite konvencii.

Vlo{enata sostojba vo socijalnata sfera e rezultat na kriminalnoto prakticirawe na vlasta od vlastodr{cite koi na narodot mu go odzemaa pravoto za dostoen `ivot, mo`nosta mladiot ~ovek da formira sre}no semejstvo, da raboti, da gradi kariera vo sopstvenata zemja, mu ja odzema i nade`ta. Nositelite na vlasta so svoeto samovolie vnesoa revolt i frustracii kaj gra|anite koi vo izminatite ~etiri godini dobro ja nau~ija lekcijata {to zna~i demokratija, odnosno kolku ima vlijanie vo nivniot `ivot Vladata i vo idnina dobro }e razmislat komu mu }e mu go dadat svojot glas.

Za da se zadr`at na vlast i da gi realiziraat sopstvenite nameri, onakvi kakvi {to se nedovetni i nesposobni, vlastodr{cite duri i vo vojna ja vturnaa dr`avata. Se dovedoa vo situacija da se ~uvstvuvaat bezbedni samo pod paravanot na vlasta preku svoeto totalitarno vladeewe, pritoa uporno primenuvaj}i mehanizmi so namera od gra|anite da napravat poslu{nici. Toa e izraz na nivniot strav koga }e moraat da gi napu{tat dr`avnite pozicii, koga }e moraat sepak da `iveat vo siviloto {to vladee nadvor od sega{nite nivni kabineti, pome|u obi~nite smrtnici kaj koi sega{noto nivno pojavuvawe i na malite ekrani predizvikuva nemir i bes.

Fitilot na socijalnata eksplozija e zapalen, a trpelivosta kako da postoi s# u{te pome|u gra|anite vo o~ekuvawe na denot na parlamentarnite izbori, na koj }e bidat vo mo`nost dostoinstveno da im ja odzemat vlasta na dene{nite uzurpatori koi vo1998 godina ja dobija vlasta so vetenata misija za promeni kon pokvaliteten `ivot na gra|anite.

Denes vlastodr{cite se uzurpatori na dr`avata, zatoa {to tie u{te odamna go izgubija legitimitetot i doverbata kaj gra|anite. Demokratskoto vladeewe podrazbira - koga }e se izgubi legitimitetot, vlasta treba da se napu{ti bez razlika {to legislativno mandatot ne e iste~en. Toa e praktika vo sekoja demokratska dr`ava kako {to vpro~em i nie se deklarirame. Dokolku se slu~e{e, ili vo idnina se slu~i pa|awe na Vladata i promena na vlasta kako rezultat i pod pritisok na socijalnoto nezadovolstvo, sepak toj ~in ne mo`e da se okvalifikuva kako antidemokratski. Toa e sosema normalna sostojba vo op{estvo vo koe ima razviena demokratska svest, svest za polzuvawe do kraj na sopstvenite prava i slobodi.

Za sevkupniot demokratski i ekonomski razvoj na dr`avata, pa i za nejzininiot opstanok, od golemo zna~ewe }e be{e ako dojde{e do predvremeno simnuvawe na ovaa oligarhiska vlast pod pritisok na krajno lo{ata socijalna polo`ba na gra|anite. Bez ogled na cenata koja neminovno pritoa treba{e da se plati, no toa }e be{e i pouka za sekoja idna vlast, {to podrazbira i vlog vo poprosperitetna idnina.

(Avtorot e diplomiran politikolog i postdiplomec na Institutot za istorija na Filozofskiot fakultet vo Skopje)


Gore

Copyright © 2002 "MAKEDONSKO SONCE"