kolu polovina milon e
brojkata na gra|ani koi `iveat vo siroma{tija, no ne e pomal i brojot na
onie koi odvaj gi imaat obezbedeno osnovnite egzistencijalni uslovi za
normalno `iveewe. Vo Makedonija pogolem e brojot na gra|anite koi ne mo`at
da go ostvarat pravoto na vrabotuvawe, za razlika od onie koi{to se vo
raboten odnos. Makedonija e dr`ava na socijalno obespraveni gra|ani i se
nao|a pred socijalna eksplozija. Vraboteni koi ne pametat koga ja zemale
poslednata plata, ste~ajci, socijalni slu~ai, nevraboteni od site profesii -
toa se glavno kategoriite vo koi monozinstvoto od gra|anite mo`at da se
vbrojat. Skoro i da nema denovi vo izminatite godini od vladeeweto na
aktuelnata vlast, a da nemavme blokirani pati{ta niz dr`avata, blokirani
ulici vo glavniot grad, {trajkuvawe pred dr`avnite institucii od strana na
vrabotenite od brojnite pretprijatija so cel da ja prinudat vlasta da gi
ispolni vetuvawata koi im gi dade na parlamentarnite izbori vo 1998 godina.
Rabotni~kite egzistencijalni barawa aktuelnata Vlada najmalku gi zema
predvid i najmalku ima volja da gi ispolni, nasproti tesnopartiskite biznis-
interesi. Pri rasproda`bata na dr`avniot imot ne se vodi smetka za pravata
na rabotnicite, tuku kolkav }e bide iznosot na provizijata {to }e ja dobijat
lu|eto od vlasta pri sklu~uvaweto na zdelkata. Tie za vlasta pretstavuvaat
samo obi~na brojka so koja vr{i politi~ka manipulacija vo najrazli~ni formi
i primenuva pritisoci i zakani vo realizacija na sopstvenite politi~ko-
finansiski celi. I site pogore spomenati mar{evi na socijalno obespravenite
gra|ani niz pati{tata i ulicite, `iveeweto vo {atori vo parkot nasproti
Parlamentot, zavr{uvaa po pravilo bezuspe{no, bez izdejstvuvawe na barawata.
Si zaminuvaa doma poni`eni, ostaveni povtorno vo neizvesnost. Nasproti toa
za celo vreme od mandatot, Vladata ne izraboti programa za efikasno
suzbivawe na siroma{tijata vo zemjata, koja bi bila vo sprega so izrabotena
nacionalna programa za razvoj. A u{te pomalku sprovede merki za ubla`uvawe
na od den na den s# pote{kata situacija.
Denes sostojbite na pazarot na trudot vo dr`avata mo`e da gi sporeduvame
so ju`noamerikanskite ili dr`avite od Afrika, kade {to bukvalno imame
eksploatacija. Pokraj toa {to golem broj vraboteni gi nemaat ostvareno
pravata {to proizleguvaat od rabotniot status, najgolemiot broj od niv
rabotat bez obezbeduvawe na osnovnite uslovi. Imavme slu~ai vo Bitola, [tip
i ne samo tamu, kade {to vo novoniknatite tekstilni rabotilnici rabotnoto
vreme na vrabotenite da trae i pove}e od 12 ~asa i istite da bidat bukvalno
zarobeni vo rabotnite prostorii kade {to rabotat vo krajno mizerni uslovi.
^esti se slu~aite pri vr{eweto na rabotnite zada~i nekoi od niv da se
zdobijat so telesni povredi so posledici i na trajna invalidnost. Toa e samo
del od slikata na eksploatacijata na trudot vo dr`avata, no i voedno
nepo~ituvawe na Ustavot i zakonite i prekr{uvawe na ~ovekovite prava koi se
za{titeni i so me|unarodnite konvencii.
Vlo{enata sostojba vo socijalnata sfera e rezultat na kriminalnoto
prakticirawe na vlasta od vlastodr{cite koi na narodot mu go odzemaa pravoto
za dostoen `ivot, mo`nosta mladiot ~ovek da formira sre}no semejstvo, da
raboti, da gradi kariera vo sopstvenata zemja, mu ja odzema i nade`ta.
Nositelite na vlasta so svoeto samovolie vnesoa revolt i frustracii kaj
gra|anite koi vo izminatite ~etiri godini dobro ja nau~ija lekcijata {to
zna~i demokratija, odnosno kolku ima vlijanie vo nivniot `ivot Vladata i vo
idnina dobro }e razmislat komu mu }e mu go dadat svojot glas.
Za da se zadr`at na vlast i da gi realiziraat sopstvenite nameri, onakvi
kakvi {to se nedovetni i nesposobni, vlastodr{cite duri i vo vojna ja
vturnaa dr`avata. Se dovedoa vo situacija da se ~uvstvuvaat bezbedni samo
pod paravanot na vlasta preku svoeto totalitarno vladeewe, pritoa uporno
primenuvaj}i mehanizmi so namera od gra|anite da napravat poslu{nici. Toa e
izraz na nivniot strav koga }e moraat da gi napu{tat dr`avnite pozicii, koga
}e moraat sepak da `iveat vo siviloto {to vladee nadvor od sega{nite nivni
kabineti, pome|u obi~nite smrtnici kaj koi sega{noto nivno pojavuvawe i na
malite ekrani predizvikuva nemir i bes.
Fitilot na socijalnata eksplozija e zapalen, a trpelivosta kako da postoi
s# u{te pome|u gra|anite vo o~ekuvawe na denot na parlamentarnite izbori, na
koj }e bidat vo mo`nost dostoinstveno da im ja odzemat vlasta na dene{nite
uzurpatori koi vo1998 godina ja dobija vlasta so vetenata misija za promeni
kon pokvaliteten `ivot na gra|anite.
Denes vlastodr{cite se uzurpatori na dr`avata, zatoa {to tie u{te odamna
go izgubija legitimitetot i doverbata kaj gra|anite. Demokratskoto vladeewe
podrazbira - koga }e se izgubi legitimitetot, vlasta treba da se napu{ti bez
razlika {to legislativno mandatot ne e iste~en. Toa e praktika vo sekoja
demokratska dr`ava kako {to vpro~em i nie se deklarirame. Dokolku se
slu~e{e, ili vo idnina se slu~i pa|awe na Vladata i promena na vlasta kako
rezultat i pod pritisok na socijalnoto nezadovolstvo, sepak toj ~in ne mo`e
da se okvalifikuva kako antidemokratski. Toa e sosema normalna sostojba vo
op{estvo vo koe ima razviena demokratska svest, svest za polzuvawe do kraj
na sopstvenite prava i slobodi.
Za sevkupniot demokratski i ekonomski razvoj na dr`avata, pa i za
nejzininiot opstanok, od golemo zna~ewe }e be{e ako dojde{e do predvremeno
simnuvawe na ovaa oligarhiska vlast pod pritisok na krajno lo{ata socijalna
polo`ba na gra|anite. Bez ogled na cenata koja neminovno pritoa treba{e da
se plati, no toa }e be{e i pouka za sekoja idna vlast, {to podrazbira i vlog
vo poprosperitetna idnina.
(Avtorot e diplomiran politikolog i postdiplomec na
Institutot za istorija na Filozofskiot fakultet vo Skopje)