|
SVEDO[TVA
Istorijata ne e samo minato
EVROPA IMALA AZISKO-AFRIKANSKO POTEKLO!
Pi{uva: Aleksandar DONSKI
- Vo t.n. "Gr~ka mitologija" imalo mnogu likovi so negr~ko poteklo i
nejasno e kako mo`e ovaa mitologija da bide narekuvana "Gr~ka" !
- Duri ni poznatite satiri nemale gr~ko poteklo!
I nteresno e potekloto na
mitolo{kiot lik na princezata Evropa (Europa),
spored koja na{iot kontinent go dobil svoeto ime. Evropa voop{to ne
poteknuvala od teritorijata na dene{niot evropski kontinent. Naprotiv, taa
imala me{ano azisko-afrikansko poteklo. Evropa bila rodena vo Fenikija
(oblast vo dene{niot Bliski Istok), a nejziniot (verojaten) tatko Agenor
poteknuval od Egipet. (K. Parada, cit. delo, naslov
Europa). Vo vrska so
raznite stavovi okolu potekloto na Agenor, no i na negovite predci, Karlos
Parada pi{uva:
"Nekoi velat deka tatko na fenikiskata princeza Evropa bil Agenor...
Agenor bil roden Egipjanec, no se preselil vo Frigija i tamu vladeel. Spored
nekoi Agenor bil sin na Posejdon i na Libija, no drugi velat deka bil sin na
Bel ( Belus)
i Anhinoja (Anchinoe
- }erka na re~niot bog Nil,
z.m.). Kralot Bel od Egipet bil sin na Posejdon i Libija, a bil tatko i
na Egipt (Aegyptus)
i Danaj (Danaus).
Majkata na Bel, po ime Libija, bila }erka na Epafis (Epaphus)
i na Memfis. Od kralot Epafus poteknale Libijcite i Etiopjanite. Toj go
izgradil gradot Memfis vo Egipet i za nego se smeta deka bil sin na Zevs i
na Jo (Io).".
Inaku, Evropa bila mnogu ubava devojka i taa bila grabnata od Zevs
(prestoren vo bik), koj ja odnel na Krit. Nejziniot tatko Agenor gi ispratil
svoite sinovi Kadmus, Kiliks, Feniks i Tasos da ja baraat i im rekol da ne
se vra}aat dodeka ne ja najdat. Vo potragata se vklu~ile i drugi brojni
rodnini. Po napornoto barawe na svojata sestra Feniks se otka`al i se
naselil vo del od Fenikija, koja taka bila nare~ena spored negovoto ime.
Istoto se slu~ilo i so Kiliks, koj se naselil vo oblasta, koja podocna bila
nare~ena Kilikija (oblast vo Mala Azija). Kadmus ja osnoval Teba, a spored
imeto na Tasos, bil nare~en dene{niot ostrov Tasos. Ova zna~i deka imeto na
ovoj ostrov (kako i imeto na Teba) imaat fenikisko poteklo. Eden od ovie
rodnini bil i tatkoto na Andromeda, po ime Kefes (kogo ve}e go spomnavme),
koj se naselil vo Etiopija.
Frigiec bil i legendarniot kral Mida ( Midas),
koj nekade se sre}ava i kako Mita (D-r Eleonora Petrova, "Brigi",
Muzej na Makedonija, Skopje, 1996, str. 137). Toj imal zna~ajna uloga vo
ovaa mitologija. Vo vrska so negovoto poteklo ~itame:
"Ovoj rabotliv i bogat kral od Frigija... bil prviot koj gi vostanovil
daruvawata vo Delfi i se smeta deka toj go podaril svojot kralski tron na
koj sedel dodeka sudel". (K. Parada, cit. delo, naslov Midas).
Frigisko poteklo imale i drugi likovi od t.n. "Gr~ka mitologija". Edna od
niv e i bo`icata-majka, koja imala razli~ni imiwa. Vo vrska so nejzinoto
poteklo Karlos Parada pi{uva:
"Rea ( Rhea),
koja imala bujna kosa, bila poznata i pod imeto Opis (Opis),
ili Kibeba (Cybebe),
ili Dindimena (Dindymene),
spored imeto na planinata Dindim vo Frigija), ili Agdist (Agdistis),
ili "Majka na bogovite", ili "Golemata bo`ica", bila dlaboko po~ituvana vo
Frigija so orgii, a najmnogu ostanala zapametena po toa {to go za{titila
Zevs, na toj na~in {to zavitkala kamen vo pelenite i mu go dala na Kronos da
go goltne namesto novorodeniot Zevs {to toj sakal da go uni{ti".
(K. Parada, cit. delo, naslov
Rhea 1).
Inaku, spored legendata, tatkoto na Zevs, po ime Kronos (koj toga{ bil
vrhoven bog), znaej}i go proro{tvoto deka }e bide smenet od svojot sin,
sakal da go goltne maliot Zevs i da go uni{ti. No, ovaa bo`ica go sokrila
Zevs, a na Kronos mu podmetnala da goltne kamen. Gledame deka taa imala
razli~ni imiwa (pa i razli~ni karakteristiki vo razli~ni delovi na toga{niot
svet), no deka poteknuvala od Frigija. Prakti~no ova frigisko bo`estvo bilo
vklopeno vo t.n. "Gr~ka mitologija", isto kako {to bil slu~ajot so u{te
golem broj mitolo{ki likovi so ne-gr~ko poteklo, koi ovde gi nabrojuvame.
Frigijci bile i vojnicite Mor ( Morys)
i Zeh (Zechis),
koi bile ubieni vo Trojanskata vojna.
I mitolo{kata li~nost Avra ( Aura)
poteknuvala od Frigija, no i taa bila vpletena vo prikazni zaedno so
mitolo{ki likovi od drugi regioni. Vo vrska so nejzinata sudbina Karlos
Parada pi{uva:
"Avra bila frigiska `ena-lovec... Taa bila }erka na titanot Lelant ( Lelantus)
i na okeanidata Periboja (Periboea).
Bila siluvana od Dionis dodeka spiela. Taa imala bliznaci, no edniot go
ubila i vo o~aj se frlila vo rekata Sangar (Sangarius),
po {to Zevs ja prestoril vo fontana".
(K. Parada, cit. delo, naslov Dionysus).
EGIPETSKI I RIMSKI MITOLO[KI LIKOVI
Vo t.n. "Gr~ka mitologija" imalo likovi i so egipetsko poteklo. Takov bil
egipetskiot kral Protej ( Proteus).
Vsu{nost imalo nekolku likovi so ova ime, od koi barem dva bile povrzani so
Egipet. Vo vrska so ova Karlos Parada pi{uva:
"Protej (Vtoriot) `iveel vo moreto blizu Egipet i poradi toa toj
~estopati e identifikuvan so Protej (Treti, koj bil egipetski kral)."
(K. Parada, cit. delo, naslov Proteus).
Egipetsko mitolo{ko su{testvo koe se vklopilo vo t.n. "Gr~ka mitologija"
bil i bogot Anubis, koj imal glava na ku~e (Ovidie: "Metamorfozi",
9.690).
Ovde e i bogot na ti{inata Harpokrat ( Harpocrates),
koj isto taka bil slaven od Egipjanite. Toj bil eden od bogovite {to se
pojavil vo vizijata na Teletusa (Telethusa),
koja najmnogu u`ivala vo ti{inata (Hyginus,
"Fabulae", 277;Ovidie: "Metamorfozi" 9.692). Od imeto
na ovoj bog jasno se gleda deka, iako bil egipetski po poteklo, vo
narativnite izvori ostanal zapi{an so ime od balkansko poteklo, koe mo`ebi
mu bilo sozdadeno na Balkanot.
Vo t.n. "Gr~ka mitologija" imalo vklopeno i nekolku bo`estva so
poteklo od narodite od dene{nata teritorija na Italija. ]e spomneme nekolku
od niv.
Da ja spomneme bo`icata Egerija ( Egeria).
Taa bila bo`ica od italijansko poteklo. Izvesno vreme se gri`ela za Hipolit
(Hippolytus),
koj bil sin na Tezej (Theseus),
otkako bil vraten od mrtvite. (Ovid, Fasti 3.275; Virgil
The Aeneid,
7.775).
Ovde e i bo`icata Hora. Za nea se znae deka bila rimska bo`ica i deka
dodeka bila obi~en ~ovek se vikala Hersilija ( Hersilia).
Otkako zaminala na nebesata bila primena od svojot soprug Romul
(Ovidie: Metamorfozi, 14.830, 14.850).
Da go spomneme i bogot so dve glavi Janus. Za potekloto na ovoj bog,
Karlos Parada pi{uva:
"Janus bil dvoglav rimski bog, od kogo po~nuvala godinata, a bil i
patron na civilniot i na socijalniot poredok. Ponekoga{ vo anti~kite izvori
e nare~en i kako Haos ( Chaos)
zatoa {to bil bog na starosta. Grcite nemale bo`estvo kako nego... Toj sedel
zaedno so horite kaj nebesnata porta i gi kontroliral doa|awata i
zaminuvawata... Bil tatko (zaedno so nimfata Venilija) na nadareniot pea~
Kanens (Canens)".
(K. Parada, cit. delo, naslov Other Deities; Janus).
Ist e slu~ajot i so bo`icata Juturna ( Juturna).
Taa bila }erka na kralot Davn (Daunus)
od Apulija (oblast vo dene{na ju`na Italija) i nimfata Venilija (Venilia).
Taa bila postavena za bo`ica na ezerata i rekite od strana na Zevs, kako
nadomest na toa {to & bila odzemena nevinosta od strana na ovoj bog. (Virgil,
The Aeneid.10.76,
10.616).
Italijansko poteklo imale i larite. Prenesuvaj}i podatoci od
Ovidij (Fasti 2.616), Karlos Parada pi{uva:
"Larite bile italijanski bra}a bliznaci, koi gi ~uvaat krstosnicite i
koi postojano vnimavaat na gradovite. Tie bile deca na Hermes i na Lara"
(K. Parada, cit. delo, naslov Other Deities; Lares).
Za bo`estvoto Modij ( Modius)
vo istoto delo ~itame:
"Modij bil italijansko bo`estvo... Toj go osnoval gradot Kjur ( Cures),
od koi poteknale sabinite".
K. Parada, cit. delo, naslov Other Deities; Modius).
Da gi spomneme i bo`estvata penati, za ~ie poteklo vo deloto na
Parada ~itame:
"Penatite bile bo`estva - ~uvari na domot kaj Rimjanite. Vo Italija
bile doneseni od Enej od Troja. Koga bil izgraden gradot Alba, ovie bo`estva
bile preselni od Lavinium vo noviot grad, no preku no}ta tie se vratile vo
Lavinium... Tie se pretstaveni kao dvajca mladi koi nosat kopja". (K.
Parada, cit. delo, naslov Other Deities; Penates).
I ovde gledame me{awe na kulturni segmenti (vo slu~ajov trojanski i
rimski) vo ramkite na edinstvena mitologija.
Vo t.n. "Gr~ka mitologija" imalo i likovi za koi se smeta deka bile po
poteklo od malozaziskata oblast Paflagonija. Takov bil poznatiot legendaren
kral Tantal ( Tantalus).
Vo vrska so negovoto poteklo ~itame:
"Nekoi velat deka Tantal `iveel vo Paflagonija, vo severniot del na
Mala Azija i velat deka bil bogat kral vo taa oblast. Toj bil poseben
prijatel na bogovite i mu bilo dozvoleno da pobara s# {to }e posaka."
(K. Parada, cit. delo, naslov Tantalus
1).
Interesno e deka za oblasta Paflagonija se znae deka bila drevna
tatkovina na anti~kiot narod Veneti (predci na Slovenite). Imeto Tantal vo
forma na `ensko ime Tantelina do denes e za~uvano vo makedonskite narodni
prikazni.
Vo t.n. "Gr~ka mitologija" imalo i persiski likovi. Takov bil kralot na
Persija Orham ( Orchamus)
i negovata }erka Levkotea (Leucothoe),
koja bila `iva zakopana od svojot tatko otkako toj razbral deka e vqubena vo
Helios. (K. Parada, cit. delo, naslov Leucothoe
2).
Nekoi likovi od t.n. "Gr~ka mitologija" poteknuvale i od Vavilon. Takvi
bile Piram i Tizba ( Pyramus and Thisbe).
Vo vrska so nivnoto poteklo ~itame:
"Piram i Tizba `iveele vo gradot Vavilon {to kralicata Semiramida go
osnovala otkako go ubila svojot soprug kralot Nin ( Ninus)
od Asirija i osnovatel na gradot Niniva".
(K. Parada, cit. delo, naslov
Pyramus and Thisbe).
Vo ovaa galerija od ne-gr~ki likovi vo t.n. "Gr~ka mitologija da ja
spomnete i legendarnata kralica Dido, koja poteknuvala od Kartagina.
(K. Parada, cit. delo, naslov Pygmalion).
Nekoi mitolo{ki likovi poteknuvale i od Sirija. Takov bil verniot sluga
na Odisej, po ime Evmaj ( Eumaeus).
Vo vrska so negovoto poteklo ~itame:
"Evmaj mu bil veren sluga na Odisej... Spored negovite iskazi toj
poteknuval od Sirija" (K. Parada, cit. delo, naslov
Eumaeus).
NEGR^KOTO POTEKLO NA SATIRITE
Posebna prikazna pretstavuva potekloto na satirite. Za ova poteklo
postojat razli~ni mislewa, me|u koi e i toa deka satirite bile od etiopsko
poteklo. Vo vrska so ova Karlos Parada pi{uva:
"Nekoi velat deka satirite `iveele vo Etiopija i deka imale kosa do
polovinata, kako i deka bile prezemeni za vreme na egipetskata invazija vo
taa zemja zatoa {to bile talentirani za igrawe i peewe...". (K. Parada,
cit. delo, naslov Satyrs).
Postoi mislewe deka satirite bile imitirani od Galite (porane{ni `iteli
na dene{na Francija). Karlos Parada pi{uva:
"Galite velele deka fizi~ki li~at na satirite."
Vo prodol`enie toj dava opis na na~inot na doteruvawe na kosata od strana
na Galite, koj bil praven po urnek na kosata na satirite. Ova zna~i deka i
Galite gi smetale satirite kako svoi bo`estva. Spored nekoi mitolo{ki
izvori, pak, grobovi na satirite bile zabele`ani duri i vo zemjata na
Evreite (dene{en Izrael), kako i vo Pergam (Mala Azija). Karlos Parada vo
vrska so ova pi{uva:
"Satirite bile smrtnici, a za nekoi od nivnite grobovi se zboruva deka
bile videni duri i vo zemjata na Evreite i vo Pergam". (K.
Parada, cit. delo, naslov Satyrs).
Koga sme kaj Evreite da ka`eme deka i tie imale svoj pridones vo t.n.
"Gr~ka mitologija". Vo vrska so potekloto na mitolo{kata jasnovitka Saba ( Sabbe),
Karlos Parada pi{uva:
"Saba bila jasnovitka koja izrasnala me|u Evreite vo Palestina, iako
nekoi ja smetaat za vavilonka, a nekoi za Egipjanka". (K. Parada, cit.
delo, naslov Seers, Sabbe).
(Prodol`uva)
|