| |
INTERVJU
Dragan Petrovski, nositel na lista od Koalicijata na Makedonska alijansa
i Makedonska narodna partija vo Izborna edinica broj 5
NARODOT ]E GI KAZNI DOSEGA[NITE VLADEJ^I
Razgovaral: Kokan STOJ^EV
- Jas sum semeen ~ovek, tatko i sovesen Makedonec i ne mo`am tukutaka
ednostavno da gledam {to ni se slu~uva vo na{ata dr`ava, kako celi 12
godini se vrtat isti politi~ari od isti partii koi pravat samo {teta na
mojata tatkovina. Tie politi~ari, osven {to samo vetuvaat, vo praktika
ni{to ne ispolnija, a poradi li~nite interesi vo Republika Makedonija
napravija golema {teta. Nie nema da vetuvame deka od stranstvo }e doneseme
milijardi dolari i da go la`eme narodot.
- Kako kandidat i po profesija advokat, }e se zalagam za celosno
sproveduvawe na zakonite i dr`avnata administracija da bide efikasna i
celosno da im slu`i na gra|anite.
MS: Gospodine Petrovski, koj be{e Va{iot motiv da se kandidirate za
pratenik vo Izbornata edinica broj 5, a pritoa da ja pretstavuvate
Koalicijata me|u Makedonska alijansa i Makedonska narodna partija - subjekti
koi se zalagaat za makedonskata kauza i za dostoinstvoto na makedonskiot
narod?
PETROVSKI: Jas po profesija sum advokat i so ovaa dejnost se
zanimavam okolu 18 godini i dosega nikoga{ ne sum bil ~len na nitu edna
politi~ka partija. Motivot za da se kandidiram za pratenik vo Izbornata
ednica br. 5 i da ja pretstavuvam Koalicijata me|u Makedonska alijansa i
Makedonska narodna partija pred s# go gledam vo dobrite programski opredelbi
na ovie dve partii i nivnoto zalagawe za makedonskata kauza, a toa {to im se
nudi na izbira~ite e realnost i ona {to se vetuva }e bide ispolneto vo
samata praktika. Pottik pove}e da se odlu~am da bidam kandidat be{e i toa
{to i vo dvete partii pretsedatelite \or|ija - Xorx Atanasoski i Vladimir
Stefanovski se vredni i ~esni lu|e, koi imaat dobri idei i se patriotski
orientirani kon svojata zemja i kon svojot narod. Gospodinot Xorx Atanasoski
e i poznat biznismen, golem poznava~ na ekonomijata, koj e dosta cenet vo
dijasporata i podolgo vreme se zalaga za makedonskata kauza i pred s# za
ekonomijata vo na{ata dr`ava
MS: [to }e im ponudite na va{ite izbira~i vo IE broj 5?
PETROVSKI: Pred s# }e se zalagam rabotite da gi izvr{uvam sovesno, ~esno
i odgovorno, a dokolku glasa~ite mi ja dadat doverbata, jas }e ja opravdam.
Jas sum semeen ~ovek, tatko i sovesen Makedonec i ne mo`am tukutaka
ednostavno da gledam {to ni se slu~uva vo na{ata dr`ava, kako celi 12 godini
se vrtat isti politi~ari od isti partii, koi pravat samo {teta na mojata
tatkovina. Tie politi~ari osven {to samo vetuvaat, vo praktika ni{to ne
ispolnija, a poradi li~nite interesi vo Republika Makedonija napravija
golema {teta. Nie nema da vetuvame deka od stranstvo }e doneseme milijardi
dolari i da go la`eme narodot. Naprotiv, jas zaedno so dvete partii,
Makedonska alijansa i Makedonska narodna partija, }e se zalagame za celosen
mir, suverenitet i teritorijalen integritet na Makedonija. Kako kandidat i
po profesija advokat, }e se zalagam za celosno sproveduvawe na zakonite i }e
se zalagam dr`avnata administracija da bide efikasna i celosno da im slu`i
na gra|anite. ]e se zalagam za kontrola vo raboteweto na site slu`bi vo
mojata sredina. ]e se zalagam da se vrabotuvaat stru~ni kadri, a
nevrabotenosta da se namaluva so zgolemuvawe na proizvodstvoto i so otvorawe
na novi firmi koi }e bidat investirani od na{ite Makedonci od dijasporata
{to se poznati vo svetot.
Ne mo`e nekoj da koristi prava, a pritoa da ne odgovora za svojata kra`ba.
Taka be{e vo dosega{noto vladeewe na golemite partii. Tie samo gi koristea
pravata i li~no se bogatea. Jas so celoto moe znaewe i umeewe }e se zalagam
za odgovornost na sekoj {to e na funkcija, ili vo rabotata na dr`avnata
administracija, sudot i na drugite institucii. Samo na toj na~in mo`eme da
imame uspeh, progres i narodot mo`e da bide zadovolen od uslugite {to treba
da im se davaat. Na sekoj od nas ni se slu~ilo da odime do odreden {alter i
da ne bideme uslu`eni, a za `al nema kade da se po`alime za toa. Zatoa ako
prezememe odredeni konkretni merki, }e mo`eme da go smenime nivnoto
odnesuvawe.
DESTABILIZACIJA
MS: Kako gledate na s# poza~estenite napadi od vnatre, no i od nadvor vrz
makedonskiot narod i vrz Republika Makedonija? Kolku vakvite za~esteni i
tempirani napadi ja destabiliziraat na{ata zemja i pretstavuvaat opasnost za
nejziniot opstanok?
PETROVSKI: Dvete pogolemi partii koi bea na vlast celi 12 godini se
najodgovorni za mirot vo Repiblika Makedonija. Vo vremeto na vladeeweto na
SDSM se izdadoa 150.000 dr`avjanstva na Albanci od Kosovo koi sega se
neprijateli na na{ata dr`ava, pravat neredi i gi napa|aat na{ite bezbednosni
sili. Sega{nata vlast dobro e {to izdava dr`avjanstva za na{ite Makedonci od
sosednite zemji, no se postavuva pra{aweto zo{to toa prethodno ne go prave{e,
a toa go pravi sega vo predve~erjeto na izborite? Na dvete partii celite im
se jasni, no sega poziciite im se razni{ani i narodot toa dobro go znae.
Sekojdnevno slu{ame edni te isti informacii, kako dvete partii se napa|aat,
a vo predizborieto ni nudat med i mleko. Dvete partii bea na vlast i mo`ea
toa da go ispolnat vo vremeto na svoeto vladeewe, a sepak ne go napravija.
Zo{to sega ne reagiraat na provokaciite na teroristite? Tie sekojdnevno gi
napa|aat na{ite bezbednosni sili i ni gi ubivaat policajcite i vojnicite.
Ovoj podmolen napad {to se slu~i vo Gostivar e tipi~en primer za
vlastodr{cite i nivnite nameri za destabilizacija na zemjava. Sekojdnevnoto
vleguvawe na teroristi vo na{ata dr`ava od Kosovo i za~estenite tempirani
napadi ja destabiliziraat na{ata zemja i ja doveduvaat dr`avava na rabot na
vojnata i do raspa|awe. Neodgovornoto povedenie na dvete golemi makedonski
partii ja dovedoa na{ata zemja pred ambisot, a makedonskiot narod do pita~ki
stap. Se javija grupa novope~eni bogata{i - biznismeni koi se involvirani vo
samata vlast ili bliski do vlasta. Za mene e neprostlivo vo vremeto na
vojnata od minatata godina, koga SDSM go ima{e Ministerstvoto za odbrana,
VMRO-DPMNE MVR, i koga o~igledno na sekoj na{ gra|anin mu be{e jasno deka od
Kosovo vleguvaat teroristi i toa javno be{e ka`ano od portparolot na
VMRO-DPMNE, sleduva{e druga izjava od SDSM deka nemalo takvo ne{to. Zna~i,
dvata stolba na na{ata odbrana, Ministertvoto za odbrana i MVR, bile vo
sprotivnost. Seto toa se odrazuva{e vrz na{ata odbrana od teroristite, pa
namesto da bidat slo`ni, tie rabotea na {teta na na{ata dr`ava. Dvete partii
koi bile i se na vlast i sega koga ni se slu~uvat napadi od nadvor i od
vnatre, se needinstveni i sprotivstaveni. Smetam deka narodot treba da gi
kazni na ovie izbori i pove}e da ne im veruva na praznite vetuvawa {to im gi
nudat na mitinzite. Site partii vo dr`avata treba da se edinstveni protiv
zaedni~koto zlo - terorizmot, drogata, korpucijata, a ne razedineti.
MS: Vo Va{ata Izborna edinica imate protivkandidati koi na nekoj na~in
u~estvuvale vo "valkani igri" i pritoa se steknale so golemo bogatstvo. Kako
go ocenuvate ovoj fakt i dali tokmu poradi nivnite crni damki ja gledate
Va{ata prednost vo izbornata trka?
PETROVSKI: Kako i pogore {to navedov deka po profesija sum advokat,
okolu 18 godini rabotite gi vr{am krajno profesionalno i sovesno i smetam
deka vo mojata sredina sum cenet, pred s# kako ~ovek i advokat. I celoto moe
semejstvo `ivee skromno i ~esno. Mojot avtoritet go imam steknato so ~esno
rabotewe i podolgotrajna izdr`livost i upornost. Im pomagam na moite klienti
vo granicite na moite mo`nosti, a bavnosta na sudot i drugite dr`avni
slu`bi, direktno se odrazuva na te{koto ostvaruvawe na pravata na gra|anite,
{to sekako toa mnogu te{ko n# pogoduva i nas advokatite. Ne e seedno dali na
nekoj klient }e mu se zavr{i uslugata pobrzo, ili toa }e odi so godini.
Zatoa, vo odnos na toa dali jas imam prednost vo na{ata Izborna edinica
nasproti protivkandidatite, toa dobro go znaat i na kraj }e go ka`at samite
izbira~i. Za protivkandidatite dobro znaat gra|anite i deka nekoj od niv se
izvalkani i imaat crni damki, a toa e vidno i sekomu mu e poznato. Jas za
prv pat se kandidiram, a moite protivkandidati se istite i postojani na
politi~kata scena i `elni za vlast. Poinaku i ne mo`am da sfatam. Koga eden
politi~ar nemal uspeh vo dosega{nite mandati, toj treba da se otka`e od
natamo{na kandidatura, a ne povtorno uporno da vetuva na prazno i da go
zala`uva narodot. Ako nekoi isti lu|e osum godini bile na vlast, {to mo`eme
od niv sega da o~ekuvame?! Istite lu|e ne mo`at da nosat progres, tuku
naprotiv tie }e pravat samo {teta na na{ata dr`ava, }e vr{at revan{izam na
svoite protivnici, pa makar i na {teta na dr`avata. Kako advokat poznato mi
e vo vremeto na vladeeweto na SDSM deka bez nikakva pri~ina, no po silata na
vlast, nevin ~ovek - partiski neopredelen, od Bitola go prefrlija na rabota
vo Isto~na Makedonija. Toa go storija bez obrazlo`enie, so kraen cinizam i
na negovo mesto donesoa svoi lu|e - poltroni, partiski vojnici. Vakvo ne{to
mo`e da go storat samo beskompromisni lu|e - ne~esni i valkani, koi si
igraat so sudbinite na nevinite lu|e. Ne mo`e istite lu|e da se popravat. Ne
mo`e istite lu|e da zboruvaat za oktopodot pred celata makedonska javnost, a
koga bea na vlast ni{to da ne prezedoa i sega so novite izbori }e se
promenat. Zatoa, glasa~ite sami }e ka`at komu }e mu dadat doverba, a toa {to
}e odlu~at, toa }e go po~ituvam. Smetam deka site kandidati od Makedonska
alijansa i Makedonska narodna partija se ~esni, vredni i odgovorni lu|e, pa
i zatoa se nadevam deka }e imame uspeh.
MS: Vo momentov najkontroverzen slu~aj vo Bitola e proda`bata na AIK
"Lozar". Kako advokat so dolgogodi{no iskustvo, kade ja gledate gre{kata vo
procedurata, bidej}i po TAT ova e u{te edna ekonomska misterija so politi~ka
podloga?
PETROVSKI: Slu~ajot so proda`bata na AIK "Lozar" Bitola e posebna
prikazna. Jas kako advokat slu~ajot go gledam kako edna misterija, koja ja
predizvikale Agencijata za privatizacija so svoeto nezakonsko rabotewe, kako
i nedoslednosta na rabotata na sudovite, a seto toa pridonese da ima strav i
nesigurnost kaj vraboteni vo "Lozar", pa i po{iroko vo na{ata Op{tina.
O~igledno e deka Osnovniot sud Skopje II
Skopje ne si ja vr{el svojata rabota, a so nezakonskoto postapuvawe i
postoeweto na razli~ni odluki na dvata suda Bitola i Skopje, mene mi e mnogu
`al {to avtoritetot i na sudstvoto padna na najnisko dolno nivo i
pretstavuva sram za nas pravnicite, pa i za narodot. Sramot e u{te pogolem
koga Vrhovniot sud odlu~i i go izzema Osnovniot sud vo Bitola, bez da
postojat pri~ini za toa. Od slu~ajot sum zadovolen {to site rabotnici, bez
razlika na koja partija, so ~lenovi ili so simpatizeri, site bea edinstveni
vo odbranata na kombinatot i zastanaa protiv nezakonskoto odlu~uvawe na
organite {to odlu~uvaa. Jas sum presre}en {to s# se zavr{i dostoinstveno i
nema{e nikakvi posledici, posebno nema{e `rtvi. Dokolku i partiite, vo
interes na dr`avata, zastanat zaedno i postapat kako vo slu~ajot na
Lozarcite, smetam deka }e bideme jaka dr`ava i nema da ni se smeat strancite
koi se pojavuvaat kako pomiruva~i. Neprostlivo e koga so stranskite
nabquduva~i na{ite ~elnici se napa|aat me|usebno, a toa za mene e sram i
zatoa nemame uspeh.
Zatoa politi~kata podelenost se ~uvstvuva i vo na{ata Op{tina, {to e op{t
poznat fakt i vo zemjava. Takvata podelenost postoi i nasekade e vidliva.
Namesto dostoinstveno da se odi vo predizbornata kampawa, golemite partii
sekojdnevno se navreduvaat i na toj na~in sozdavaat omraza kon obi~nite
lu|e, a seto toa se odrazuva vrz sekojdnevniot `ivot.
OT^ET
MS: Gospodine Petrovski, kako go ocenuvate sudskiot sistem vo Republika
Makedonija? Kako toj da stane nezavisen i ekspeditiven?
PETROVSKI: Vo mojata dosega{na praktika vo pravosudniot sistem i vo
pravosudnite organi mo`am da ka`am deka ima i pozitivni i negativni postapki
od poedincite {to rabotat vo tie organi. Potojat i dobri i neodgovorni sudii
ili slu`benici. Me|utoa, ne mo`e generalno da ka`eme deka sudiite se
korumpirani ili mitaxii. Ima i takvi, no ima i dobri i sovesni. Lo{ite,
korumpiranite treba da se poka`at so prsti i da se razre{at. Toa mo`e da go
storat nadle`nite strukturi. Me|utoa, pravosudniot sistem, po~nuvaj}i od
najvisoko nivo, ne funkcionira vo soglasnost so Zakonot. Ne se vr{at nikakvi
kontroli vo raboteweto na sudovite. Postojat ogromen broj stari predmeti, a
za toa Republi~kiot sudiski sovet ili Vrhovniot sud na RM ne prezemaat
nikakvi dejstvija, tuku si sedat vo svoite fotelji, a so takvoto nivno
povedenie im pravat lo{i uslugi na sudiite. Ima pove}e predmeti nezavr{eni,
a se stari po desetici godini. Samiot Vrhoven sud ima stari predmeti, pa ako
toa e taka, kako mo`e istiot toj sud da vr{i kontrola na povisokite sudovi,
a toa im e poznato. Smetam deka kako telo sli~no ili isto na rang na
Republi~kiot sudski sovet treba da postoi za izbor na sudiite i toa
isklu~ivo od poznati stru~ni lica - sudii, doktori na nauki i sli~no i tie
da gi izbiraat i razre{uvaat, a ne sudiite da bidat razre{uvani ili izbirani
od pratenicite, {to e nepravilno, bidej}i }e ima revan{izam vo zavisnost
koja partija }e bide vlasta. Za postoewe na ekspeditivnost na sudovite i
brzo re{avawe na predmetite treba da postojat kontroli vo raboteweto i da se
bara ot~et od sudiite za nere{enite predmeti i za pri~inite. Ako nema
odgovornost i kontrola, sekoga{ }e imame vakvo sudstvo kako dene{noto.
Inaku, ima sposobni sudii i kadar i veruvam deka }e ima uspeh pod gornite
uslovi.
MS: Makedonskata ekonomija se nao|a na najniskite granki vo poslednive
deset godini. Kade go gledate izlezot od ovaa kriza? Dali vo zabrzano
investirawe i otvorawe na novi rabotni mesta, ili vo ovozmo`uvawe na
soodvetni uslovi za stranski investicii?
PETROVSKI: Poslednite 12 godini makedonskata ekonomija e na najnisko
nivo. Postoi golema nevrabotenost, propa|awe na firmite i odewe pod ste~aj.
Sozdadena e pogodna klima za da `iveat kradcite, parazitite, ne~esnite i
korumpiranite. Taa e op{to poznata rabota vo sekoja sredina vo koja `iveeme.
Zatoa za da izlezeme od ekonomskiot kolaps vo koj se nao|ame, jas kako
eventualen iden pratenik, pokraj osnovnite dol`nosti {to }e gi vr{am tamu,
posebno }e se zalagam za otvorawe na mali firmi. So novi vrabotuvawa da se
ovozmo`at uslovi za investirawe na stranci i pred s# na{i biznismeni. Za toa
treba da imame dobra zakonska regulativa koja }e im ja garantira sigurnosta
na stranskite vlo`uva~i. Na strancite }e se trudime da im obezbedime
sigurnost na vlo`eniot kapital i pred s# funkcionirawe na pravnata dr`ava.
Za ova e potrebno i efikasno dobro organizirano sudstvo i postoewe na dobra
i efikasna dr`avna administracija. Seto toa }e go ostvaruvame so stru~ni i
kompetentni lu|e koi svojot maksimum }e go davaat vo svojot delokrug od
raboteweto. Zatoa imame stru~ni lica, diplomirani kadri od site profili i
dobri rabotnici koi mo`at da postignat dobri rezultati i dr`avata ekonomski
da bide posilna i `ivotot na gra|anite da im bide posiguren.
MS: Makedonija se soo~uva so niza aktuelni problemi, od raste~kiot
albanski radikalizam, drogata, prostitucijata i drug vid kriminal. Kako ja
ocenuvate korupcijata vo Va{iot grad?
PETROVSKI: Ovoj vid na kriminal e prisuten i vo na{ata Op{tina {to e
vidlivo i nesporno. Za da se sprotivstvime na takvoto zlo potrebno e
beskrupulozno da mu se sprotivstavime, onaka kako {to go pravi toa SAD so
teroristite. Treba poddr{ka i slobodno da im se dozvoli da si ja vr{at
svojata rabota organite na progonot (MVR, sudovite i drugite organi) i
efikasno da se postapuva kon storitelite i kreatorite. Ako vo vlasta
postojat samo ~esni i odgovorni lu|e, toga{ lesno }e se spravat na{ite
organi so korupcijata i drugite vidovi kriminal. Ako vlasta e involvirana vo
toa, toga{ ne }e mo`eme ni{to da storime i }e tapkame vo mesto. Smetam deka
imame dobra policija i dobro sudstvo i podgotveni lu|e. Ako im se dadat
odvrzani race da se spravat so nu`noto zlo {to {to ja snajde na{ata nama~ena
i siroma{na dr`ava, nie }e se spravime so problemite i }e imame osnova i
nade` deka na{ata sakana Makedonija }e opstoi kako dr`ava. Ne mo`at drugite
sosedni dr`avi da vr{at propagandi i da bideme podeleni deka onoj ili
drugiot }e ni pomogne, koga e op{to poznato deka niz istorijata site se
volci grablivci. Za da si pomogneme treba da bideme site zaedno i edinstveni
i samo so sopstvena pomo{ }e opstoime, a ako ekonomski sme silni }e bideme i
kako dr`ava posamostojni. Istoriskata {ansa {to ni e dadena da imame svoja
dr`ava treba da ja iskoristime i dr`avata da ja za~uvame.
|