POLITIKA

Krvavoto scenario vo dr`avava ostavi ve~ni luzni

PROMENI KON RASPAR^UVAWE NA MAKEDONIJA!

Pi{uva: Renata MATESKA

  • Vo politikata gre{kite vo ocenuvawata ~estopati vodat kon vojna. Koj pravi gre{ka vo ocenuvaweto zavr{uva so vojna. Makedoncite dolgo vreme pravea gre{ki vo ocenite i ja isprovociraa vojnata, izjavi na mitingot vo Kumanovo liderot na DPA - Xaferi, povikuvaj}i gi gra|anite da glasaat za partijata {to ja "albanizira Makedonija".
  • Spored nepotvrdeni soznanija na stranski i doma{ni razuznuva~i, premierot na Republika Makedonija, Qub~o Georgievski i pretsedatelot na dr`avava, Boris Trajkovski, {est meseci pred izbuvnuvaweto na konfliktot vo Tanu{evci bile celosno informirani kade i kako Ali Ahmeti ja podgotvuval strategijata za krvavoto scenario vo Makedonija, no voop{to ne prezele nikakvi merki za da go spre~at krvavoto scenario.

Ako tie povtorno se obiduvaat da napravat edna Makedonija, povtorno }e imaat pogre{ni proceni. Ako mislat deka Make-donija e edna, nie im velime deka ne e edna, tuku dve, postoi i Makedonija na Albancite. Taa }e ostane albanska, izjavi pretsedatelot na DPA, Arben Xaferi na neodamne{niot predizboren miting vo Kumanovo. Pokraj drugoto, Xaferi gi povikal Albancite da glasaat za partijata {to ja "albanizira Makedonija". Na edna vakva radikalna izjava bi rekle samo - "bez komentar", s# e jasno.

Nepotvrdeni stranski i doma{ni razuznuva~ki izvori vo javnosta {pekuliraa deka i pred da pukne vojnata, soznanija za nea imal najvisokiot dr`aven vrv vo Makedonija. Ako e vistina deka tamu kaj {to ima ~ad, ima i ogan, toga{ {pekulaciite deka podelbata na Makedonija e dogovorena vo tetovskoto Arabati Baba Te}e od strana na Georgievski i Xaferi, vo prisustvo na Dosta Dimovska i Menduh Ta~i, mo`ebi e blisku do vistinskoto scenario za krvavata vojna. Informacijata potvrduva deka makedonskite razuznuva~i mnogu vreme pred "puknuvaweto na tikvata" go imale celosniot spisok na komandnata struktura na ONA i na nejzinite poddr`uva~i vo Makedonija i vo albanskata dijaspora. Vpro~em, kako {to neoficijalno se zboruva, na crnata lista na Xorx Bu{ na koja se navedeni Ali Ahmeti, Fazli Veliu, G'zim Ostreni i drugi takanare~eni komandanti na ONA, se istite teroristi od spisokot na Agencijata za razuznuvawe na Republika Makedonija.

[PEKULACIJA?

Minatata godina Qub~o Georgievski vo ~etiri navrati na Ali Ahmeti, preku emisari na Ta~i, mu ima isprateno ponuda da se podeli Makedonija, spored tvrdeweto na Slobodan Bogoeski, odovde i otade Grup~in. Toa, spored nego, se slu~uvalo vedna{ po po~etokot na borbenite dejstva na Tetovskoto Kale. Toga{ bile isprateni i pari za teroristite na ONA, no pogolemiot del od parite gi ima ispokradeno Qub~oviot koalicionen partner, Menduh Ta~i, a pomal del im e isplaten na komandantite na ONA. Odnosno, od pet milioni marki {to gi dala vlasta, na teroristite im dale samo eden milion, a drugite ~etiri gi ispokrale lu|eto na Ta~i! Ovie pari trebalo da go odobrovolat Ahmeti da sedne i da razgovara za podelba na Makedonija, veli Bogoeski, no Ahmeti o~igledno procenil oti vo toj moment, takviot dogovor e nevozmo`en, bidej}i }e se naru{i regionalnata stabilnost i toa mo`e da gi vovle~e vo konflikt od mnogu po{iroki razmeri. Odnosno deka konstelacijata na me|unarodnite odnosi vo toj moment bila takva {to izbrzuvaweto mo`e da go zagrozi ostvaruvaweto na golemoalbanskata ideja - sozdavawe na Makedonija kako federativna dr`ava, so posebna avtonomna oblast "Ilirida" koja podocna bi prerasnala vo treta samostojna dr`ava na Albancite vo Makedonija.

HOROR I TEROR

Hronologijata na grozomornata vojna be{e kako nevkusen horor film.

Tri dena po okupiraweto na Tanu{evci na 17.2. 2001 godina premierot Georgievski izjavi deka spored prvi~nite informacii odredena grupa na neidentifikuvana paravojska slobodno vleguva i izleguva kaj Tanu{evci. Od strana na ARM i MVR na 12.3. 2001 godina Tanu{evci e oslobodeno. Na 8.3. 2001 godina vo seloto Brest e ubien policaecot Goran Stojanovski.

^ist teroristi~ki ~in vo motelot "Brioni"

@ivotinsko iz`ivuvawe od strana na teroristite

Od Tetovskoto Kale na 14.3. 2001 godina se oglasija teroristite, strelaj}i vrz civilnoto naselenie. MVR gi sovlada teroristite na Kaleto na 25.3. 2001 godina. Od zaseda na 28.4. 2001 godina vo blizina na seloto Vejce na [ar Planina ubieni se osum pripadnici na bezbednosnite sili na Republika Makedonija. Na 3.5. 2001 godina ONA go proglasi kumanovsko-lipkovskiot region za svoja teritorija, pri {to se ubieni trojca makedonski braniteli, a eden vojnik na ARM e zaroben. Na 24.5. 2001 godina makedonskite bezbednosni sili zapo~naa akcija za osloboduvawe na lipkovskiot region. Oslobodeni bea selata Vaksince i Lojane. Petmina pripadnici na bezbednosnite sili na Republika Makedonija se ubieni vo zaseda kaj seloto Gajre - Tetovo na [ar Planina. Na 10.6. 2001 godina od strana na stotina teroristi e okupirano Ara~inovo. Na 22.6. 2001 godina bezbednosnite sili zapo~naa so ~istewe na bandite vo Ara~inovo. Vo tekot na juli i avgust zapo~na proteruvaweto na Makedoncite od selata Jedoarce, Setole, Otuwe, Le{ok, Nepro{teno, Tearce. Osobeno se potresni dramite na proteruvaweto na Makedoncite od Le{ok i Tearce, pri {to povtorno ima{e `rtvi. Epilogot be{e 14.400 proterani. Vo ovoj period se kidnapirani pove}e Makedonci od koi nekoi se pu{teni, dodeka dvanaeset s# u{te se vo racete na kidnaperite. Po ednodnevno `ivotinsko iz`ivuvawe vrz ~etvorica rabotnici na GP "Mavrovo"od strana na teroristite na 8.8. 2001 godina tie se oslobodeni so vidlivi povredi i trajni psihi~ki potresi. Na 8.8. 2001 godina se slu~i grozomorniot ~in kaj Karpalak pri {to nastradaa deset braniteli. Toga{ za prvpat se oglasi teroristi~kata ANA koja ja prezede odgovornosta za teroristi~kiot napad. Dva dena podocna vo Qubanci bea ubieni osum pripadnici na makedonskite bezbednosni sili. Na 13 avgust od strana na ~elnicite na najgolemite makedonski i albanski partii be{e potpi{an sramniot, kontroverzen i porazitelen za Makedoncite Ramkoven dogovor, po {to zapo~na operacijata za "ma~kawe o~i" krstena kako "Neophodna `etva". Na 26.8. 2001 godina vo motelot "Brioni" vo tetovskoto selo ^elopek so eksploziv bea razneseni telata na dvajca civili, Makedonci, odnosno be{e napraven ~ist teroristi~ki ~in. Te~e{e operacijata "`etva" i vra}aweto na policajcite od me{an etni~ki sostav vo kriznite regioni. Vo tekot na 2002 godina vo Makedonija i pokraj potpi{aniot sramen dokument vladee ma~na psihoza, postojani incidenti, maltretirawa na gra|ani koi osobeno stanuvaat aktuelni po avtopatot Tetovo - Gostivar koj voop{to ne e bezbeden i e na udar na teroristi~kite bandi. Na 26.8. 2002 godina vo naselbata Ciglana vo Gostivar, ubieni se dvajca policajci od rezervniot sostav. Na 29.8. 2002 godina na fantomskiot avtopat Tetovo - Gostivar kidnapirani se petmina Makedonci koi po trieset~asovno zalo`ni{tvo se oslobodeni.

Spored edna izjava na ministerot Nikola Gruevski vojnata n# ~ine{e nekolku milioni marki dnevno, taka {to ekonomskiot kolaps e evidenten.

Do koga }e imame vakva ma~na situacija, nikoj ne znae?! Dodeka nekoj gine, Premierot se~e crveni lenti ,"bistri" politika i pu{ta voda. Zgora na toa, mesto smiruvawe na duhovite na vojnata, ima novi kidnapirawa, maltretirawa, proteruvawa na Makedonci. Pove}e od sigurno e deka onie {to vladeeja ~etiri godini ne mu mislat dobro na ovoj makedonski narod! Tie sigurno sakaat da gi nema Makedoncite od zapadniot del na dr`avava kade {to otsekoga{ si `iveele. Posakuvaat albanska zapadna Makedonija. Na Albanecot od Kosovo Makedonecot mu podade par~e leb i mu dade pokriv nad glavata. Rabotata se svede na "Rani ku~e da te lae".

Kade denes da se vratat nad 8.000 proterani Makedonci koga vo "ne~ij" plan e pravewe na albanska Makedonija. Za kogo se renoviraat i se gradat o{tetenite i izgoreni makedonski ku}i? O~ite na proteranite Makedonci i na rodninite na dvanaesette kidnapirani i na celiot napaten makedonski narod se vpereni vo novata vlast koja }e dojde po 15 septemvri.


Izbori so kidnapirani Makedonci?!

Visokiot pretstavnik za nadvore{na i odbranbena politika, Havier Solana, se sretna so rodninite na dvanaesette kidnapirani Makedonci koi pove}e od 14 meseci se vo racete na kidnaperite i im veti razvrska na slu~ajot. Solana im dade nade` na rodninite deka }e vr{i postojan pritisok vrz Ahmeti i drugite albanski lideri za da se doznae vistinata za kidnapiranite. Rodninite se vo is~ekuvawe da gi vidat najbliskite i ako ne im se ispolni vetenoto, najavuvaat bojkot na izborite vo Tetovo.

Spored Crveniot krst na Republika Makedonija, evidentirani se vkupno 8.289 proterani Makedonci ili 1.885 semejstva koi se smesteni vo kolektivni centri i vo semejstva. Vo semejstva se nao|aat 6.147 proterani Makedonci, dodeka vo Kolektivnite centri smesteni se 694 semejstva ili 2.142 lica.

Od esenta minatata godina vo programskiot plan na UNHCR opfateni se popravki na nad 3.000 ku}i od prva i vtora kategorija vo kriznite regioni. Kako {to n# informira{e Alekso Tomovski od Evropskata agencija za rekonstrukcija, momentno se saniraat ku}ite vo Ara~inovo, Brest i Malina Mala.

Dvanaesette kidnapirani Makedonci se najdobar argument za toa deka aktuelnata vlast ne e kadra da sozdade normalni uslovi za parlamentarni izbori!


 

Gore

 

Copyright © 2002 "MAKEDONSKO SONCE"