| Aleksandar DONSKI: Istorijata ne e samo minato | |
| PARTIJATA "VINO@ITO" - STOLB NA MAKEDONSKIOT NEPOKOR VO EGEJSKA MAKEDONIJA | |
Fotografija od istoriski nastan - Natpisot na makedonski jazik istaknat vo Lerin |
Za partijata Vino`ito, partija na Makedoncite od egejskiot del na Makedonija, evropskata javnost za prvpat slu{na vo septemvri, 1995 godina. Imeno, na 8. septemvri, ovaa partija ja otvori svojata kancelarija vo Lerin, na ~ija fasada, za prvpat posle deceniskata gr~ka tortura, blesna natpis napi{an na kirilica. So kirili~ni bukvi be{e napi{ano imeto na partijata, a vo prilog na ova, pomestuvame ekskluzivna fotografija od toj istoriski moment (objavena vo najnoviot broj na nivnoto spisanie NOVA ZORA, januari, 1998). Gr~kite {ovinisti (potkrepeni od gr~kata vlast) reagiraa na, za niv, svojstveniot ve}e viden ~udovi{en na~in. Na 14. septemvri, istata godina, sedi{teto na Vino`ito be{e zapaleno i celosno uni{teno. Policijata, zaedno so grupa Maxiri, na ~elo so gradona~alnikot na Lerin, po naredba na javniot obvinitel, ja uni{tija tablata so makedonskiot natpis. Anti-makedonski paroli osamnaa blizu kancelarijata na na yidovite na bliskoto sredno u~ili{te. Gr~kioit pravoslaven kler celosno gi poddr`a gr~kite {ovinisti vo ovie antimakedonski akti. SUDEWETO NA VINO@ITO No, podocna, namesto javniot obvinitel da naredi istraga i sudewe na akterite vo po`arot, toj povede istraga protiv ~lenovite na partijata Vino`ito(!?). Taka, u{te edna{ dojde do izraz gr~kata "demokratija" i u{te edna{ mnozina se pra{aa kako e mo`no ovaa dr`ava da bide ramnopraven ~len vo civiliziranata Evropska Unija? Podocna, na 14. oktomvri 1997, se odr`a zaka`anoto sudewe na ~lenovite na CK na Vino`ito, no pod pritisok na nekoi evropski institucii, istoto e odlo`eno za slednata godina. Sekako, deka so toa Grcija saka da gi dr`i pod psiholo{ki pritosok smelite Makedonci od partijata Vino`ito, iako te{ko deka }e se osmeli da gi osudi, poradi strav od `estokata evropska reakcija. No, koga e vo pra{awe Grcija se e mo`no. Ako gr~kite re`imi vo po~etokot i sredinata na vekov dosega ubija, maltretira, interniraa i proteraa iljadnici Makedonci, zo{to da ne gi barem osudat i dene{nive makedonski aktivisti? Sepak, nade` davaat nekoi svesni i demokratski nastroeni gr~ki organizacii i partii. Edna od niv e Helsin{kiot Komitet za Grcija, koj im dade celosna poddr{ka na ~lenovite na Vino`ito, a takva poddr{ka im dadoa i: Progresivnata leva koalicija, Turskoto malcinsko dvi`ewe za ~ovekovi i malcinski prava, pratenikot Birol Akifoglou i drugi. Poddr{ka Vino`ito dobi i od: Albanskiot helsin{ki komitet, Amnesti interne{anal, Bugarskiot helsin{ki komitet, Me|unarodnata helsin{ka federacija za ~ovekovi prava, Moskovskata helsin{ka grupa i drugi. No, i pokraj ovoj nastan, ~lenovite na Vino`ito smelo prodol`uvaat da ~ekorat po patot na makedonskata nacionalna borba. Tie denes go pretstavuvaat najsilniot stolb na makedonskiot nepokor vo Grcija (iako tamu rabotat i drugi poedinci i pomali makedonski organizacii, dostojni za po~it). KOI SE ^LENOVITE NA CK NA VINO@ITO? Sega da ka`eme nekolku podatoci za samata partija. Na 19.01.1997 godina, se odr`a Vtoriot redoven kongres na Vino`ito vo Lerin. Na Kongresot bile prisutni duri 76 delegati, {to zboruva za se pogolemata masovnost na ovaa partija, koja ima svoi pretstavni{tva vo pove}e desetici gradovi i sela vo Egejska Makedonija. Na Kongresot e usvoen Politi~kiot Manifest na Partijata i e izbran Centralen Komitet od 19 ~lenovi. Da gi spomeneme imiwata na ovie makedonski junaci i ~uvari na makedonstvoto vo najizma~eniot del na Makedonija, ~lenovi na CK na Vino`ito. Toa se: Aljopis Periklis, Anastasijadis Stavros, Vasilijadis Petros, Voskopulos Pavlos, Georgiu Pantelis, Daskalou Tomas, Dimitriu Marija, Dimcis Petros, Konstantinu Georgios, Litoksou Dimitrios, Tasopulos Kostas, Manakulis Hristos, Bekijari Marijana, Bulis Ta{ko, Na~ulis \or|i, Notis Nikolaos, Sakelis Nikos, Sikris Trajanos. Vo Politi~kiot Sekretarijat, t.e. vo najtesnoto rakovodstvo na Partijata, vleguvaat: Anastasijadis, Voskopulos, Konstantinu, Papadimitroi i Sakelis. Osven toa, sostavena e i redakcija na partiskoto spisanie NOVA ZORA, kako i Ekonomska komisija na Partijata. Barem spored li~noto poznanstvo na avtorot na ovoj tekst so nekoi od ~lenovite na CK na Vino`ito i na{eto dopi{uvawe preku Internet, se znae deka najgolemiot broj od ovie ~lenovi se mladi lu|e (me|u 30 i 40 godini) i tie se sosema svesni za svojata etni~ka makedonska samobitnost. So posebna Deklaracija CK na Vino`ito na Kongresot iska`a golema blagodarnost do site Makedonci koi im davaat materijalna i moralna poddr{ka na nivnata (i na{a!) partija. Vo Politi~kiot Manifest Vino`ito gi povikuva na sorabotka site progresivni i anti-nacionalisti~ki sili vo Grcija i nadvor od nea, koi se zalagaat za mirna evropska integracija na narodite od Balkanot, kako i za po~ituvawe na malcinskite prava vo balkanskite dr`avi. Inaku, rekovme deka parijata redovno go objavuva svoeto spisanie NOVA ZORA, za ~ija sodr`ina }e pi{uvame vo nekoj od narednite broevi. Partijata e vklu~ena i vo Internet i ima svoja veb-stranica, koja glasi: http://www.macedonian.se.org/rainbow/main/htm, kako i svoja elektronska adresa, koja e ozna~ena so imeto na golemiot makedonski nacionalen deec Krste Misirkov. Istata glasi: misirkov@compulink.gr. PROSLAVI NA ILINDEN Partijata Vino`ito doosega e organizator na pove}e manifestacii so makedonski nacionalen karakter. Tie bea i glavni organizatori na proslavite na Ilinden, od koi posebno se istaknuvaat proslavite odr`ani vo seloto Vo{tarani (1996 i 1997 godina). Blagodarenie na op{irnite video materijali {to mi gi ispratija od Vino`ito, so ogromno zadovolstvo mo`eme da konstatirame deka proslavite bile masovno poseteni. Na snimkite se gleda deka muzikata za celo vreme sviri makedonski patriotski pesni (Kade ste Makedon~iwa, Pesna Vi pejam Makedonci i drugi), a {to e posebno voshituva~ko e faktot deka vo dolgoto makedonsko oro dominiraat mladinci od 15-20 godini. Toa se idnite za{titnici i ~uvari na makedonskata kauza vo stradnata Egejska Makedonija. Ovde posebno sakam da ja potenciram istoriskata uloga na legendata na makedonskata narodna pesna Vaska Ilieva, koja smelo u~estvuva{e na ilindenskata proslava vo Vo{tarani, 1996 godina. Vaska Ilieva (spored video snimkkata) e pre~ekana fanati~no od tamo{nite Makedonci. Nejziniot koncert taa go zapo~na so povik preku mikrofonot za otvorawe na pustive granici pome|u Makedonija i Grcija, a koncertot go otvora so Pesna vi pejam Makedonci/ so zboroj na{inski/Pesna za egejsko ~edo/ na Makedonija... Nastanuva euforija. Refrenot: Makedonka majka me rodi, kletva mi ostavi/ rasti i bori se ~edo/ za Makedonija... e~i od stotici grla. Prosto ~ovek ne veruva deka seto toa se slu~uva vo porobenata Egejska Makedonija. Za `al vo na{ata javnost re~isi voop{to ne be{e odbele`an ovoj vistinski podvig na Vaska Ilieva. Kako zaklu~ok na seto ova da konstatirame deka nam odovde ne ni ostanuva ni{to drugo osven so site sili da gi poddr`ime i da im pomogneme na na{ite bra}a od Vino`ito koj kako mo`e. Osven finansiskata pomo{, najgolema pomo{ bi bilo ispra}aweto na video i audio kaseti so makedonski narodni pesni (koi se mo{ne barani me|u tamo{nite Makedonci), potoa knigi i drug materijal, koj svedo~i za makedonskata istoriska samobitnost. Poradi toa, gi povikuvam ~itatelite na Makedonsko Sonce sekoga{ koga }e mo`at da ispra}aat ili da podaruvaat vakvi materijali na Makedoncite od Egejska Makedonija, koi vo momentov ja pretstavuvaat prvata borbena linija na za{titata na makedonstvoto, vo koja predni~i partijata Vino`ito. |